Alokin
četvrtak, 02.08.2012.
Danas je 02.07.2012.godine kada je otvoren blog nakon dugo vremena.
utorak, 26.07.2011.
MONOGRAFIJA KUTEREVA
Izdavač: Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo
Autori: Nikola Marinić i Ivan Rožman
Lektor: Manja Kostelac-Gomerčić
Tisak: GIPA d. o. o. Zagreb
Naklada: 500
Fotografije: Nikola Marinić, Ivan Crnković-Pavenka, Marija Burazer, Ivan
Rožman
Stručni suradnik za tisak: Ivan Mahnić
Naslovnica: Panorama Kutereva (foto: Marija Burazer)
Poleđina: Pave Šporčić – Kuterevac dolazi na sajam u Otočac (foto: Etnografski muzej Zagreb)
U V O D
Knjiga ''Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti'' nastala je u vrijeme kada su se mnogi Kuterevci probudili iz dugog sna i htjeli, s jedne strane, rasvijetliti prošlost i povijest Kutereva, a s druge, sagledati sadašnje stanje mjesta i njegovih žitelja. To nastojanje nije se odvijalo preko noći, nego je trajalo godinama da bi svoj vrhunac doživjelo danas.
Poseban uzlet uslijedio je nakon stvaranja nove države, ali i nakon uspostave Mjesnog odbora Kuterevo 1993. godine, utemeljenja DVD-a Kuterevo i osnutaka Kulturne udruge ''Karmenica“ Kuterevo, Velebitske udruge Kuterevo i društveno-političkih organizacija.
Sazrijelo je razmišljanje da bi glavni nositelj stvaranja, uređivanja i financiranja ove knjige bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo 'Kuterevo' potpomognuto svim drugim udrugama, obrtnicima i pojedincima.
O Kuterevu u prošlosti prezentirano je u knjizi onoliko podataka koliko se moglo sakupiti jer se, na žalost, u prošlosti nije mnogo pisalo o ovom mjestu i odgovori na mnoga pitanja i dalje su nepoznati. Ono što se navodilo o Kuterevu i žiteljima bilo je uglavnom usputno spomenuto uz druge teme, posebno u ranijim razdobljima, i to još na stranim jezicima, njemačkom koji je bio službeni jezik Vojne krajine, i latinskom, službenom jeziku Crkve. Dosta je podataka ipak pronađeno i prevedeno, no pretpostavlja se da ih zasigurno ima još neotkrivenih u raznoj literaturi. Primjerice, kuterevski su graničari sudjelovali u ratovima po evropskim zemljama, dakako i ginuli, no financijski je izuzetno zahtjevno doći do podataka koje treba iz Državnog arhiva izvaditi i prevesti. Osim podataka iz literature, u knjigu su ugrađene i mnoge spoznaje do kojih su autori dolazili istraživačkim radom na terenu.
Ovo je prva knjiga u kojoj su mnoge činjenice o Kuterevu i Kuterevcima sakupljene i predstavljene na jednom mjestu. 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' sadrži sljedeće teme: Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas i DVD Kuterevo. Vjerujemo da će takvih pokušaja biti u narednim razdobljima sve više, jer su mladi talentirani stanovnici Kutereva, ili oni podrijetlom iz Kutereva koji žive u mnogim državama svijeta, u sve većoj mogućnosti da dođu do određenih podataka.
'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' nije namijenjeno samo mještanima Kutereva i članovima DVD-a Kuterevo, već upravo i potomcima iseljenih predaka iz Kutereva kako u Hrvatskoj tako i izvan Hrvatske, kao i svima onima koji žele o Kuterevu i Kuterevcima saznati nešto više.
Vrlo je vjerojatno da se prilikom slaganja i tiskanja teksta potkrala i koja pogrješka, pa molimo dobronamjerne čitatelje i kritičare da svojim znanjem, primjedbama i sugestijama doprinesu njihovu otklanjanju obraćanjem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kuterevo ili Mjesnom odboru Kuterevo, kako bi nam pomogli da kod nekog sljedećeg izdanja budemo kvalitetniji.
Nikola Marinić
JOŠ O NASTAJANJU KNJIGE
Ideja za pisanje monografije 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' rodila se nakon uspješno ostvarenog projekta – utemeljenja i izgradnje Vatrogasnog doma u Kuterevu kao stjecišta svega društvenog dobra u mjestu u kojem živimo. Nastala je u želji da generacijama mladosti u vremenu koje dolazi ostavimo nekakvu pisanu riječ kako ne bi nadolazeći dani učinili svoje i prepustili sve zaboravu. Oslikava život u živopisnom kraju u kojem sam proveo djetinjstvo i veliki dio radnog života promatrajući trnoviti put i vrijeme patnje ovoga naroda. Škrtost pisane riječi prema ovome mjestu jednostavno se ne može dozvoliti. Prirodno je da svaki čovjek osjeća ljubav prema svome rodnom mjestu i da se kod svakog pojavljuje radoznalost o povijesnom razvoju i kulturi, običajima, gospodarskim i drugim životnim prilikama. Ta ljubav i radoznalost potaknuli su me da se uključim u izradu monografije o Kuterevu.
Ona nije individualno autorsko djelo, već rad većeg broja sudionika koji su uložili mnogo truda u postizanje zajedničkog cilja u izdavanju te prve Monografije koja otima od zaborava. Za njeno pisanje bila su potrebna opsežna istraživanja, poglavito o prvim doseljenicima, organiziranju načina života, razvoju crkve i groblja te razvoju školstva. Cilj monografije je upoznati s pravom istinom o svim pojedinostima. Oskudnost raspoloživih podataka, onemogućuje ipak detaljnu obradu svih područja koja su nam ostavljena u nasljeđe.
Ostavimo s tim naslovom budućim generacijama da s povijesne distance na još cjelovitiji način otkrivaju prošlost i sadašnjost najljepšeg mjesta u kojem živimo na području grada Otočca i nama najdraže Ličko-senjske županije.
Ivan Rožman
O S O B N A I S K A Z N I C A K U T E R E V A
Kuterevo: selo
Poštanski broj: 53 225
Pozivni broj: 053
Poštanski ured: Otočac
Matični ured: Otočac, K. Zvonimira 8, tel.799 662
Grad: Otočac, K.Zvonimira 8
Županija: Ličko-senjska, Gospić
Država: Republika Hrvatska
Crkva: Blažene Djevice Marije Karmelske
Župni ured – vlč. Ivan Hodak Kuterevo 102
Mjesni odbor Kuterevo
Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo
Kulturna udruga Karmenica Kuterevo
Velebitska Udruga – Utočište za mlade medvjede Kuterevo 103, tel. 799 222
OŠ 'Zrinskih i Fr.' Otočac - područna škola Kuterevo 94a, tel. 799 170
Trgovački obrt 'Goga' Kuterevo 27 a, tel. 799 078
Obrt 'Ive' Kuterevo 115
'Butina', ugostiteljstvo i trgovina vl.B.D. Kuterevo 21 A, tel. 799 155
Geografska širina: 44°52'15"
Geografska dužina: 15°06'58"
Nadmorska visina: 559 m kod crkve
Broj stanovnika: 634 (prema popisu iz 2001.)
Površina: 26 km2
Gustoća naseljenosti: 24,38 st./km2
Najviša planina: Senjsko Bilo
Najviši vrh u Senjskom Bilu: Bijeli Kuk 1327 m
Najviši vrh u Kuterevskoj Kosi: Kopanj 867 m
Najviši vrh u Velikoj Kosi, međa s D.Kosinjem Kalčić 969 m.
Dio panorame Kutereva – pogled prema sjeveru
Dio panorame Kutereva – pogled prema istoku
NASELJA U BIVŠOJ OPĆINI OTOČAC
L e g e n d a:1. Vodoteč, 2. Križ Kamenica, 3. Jezerane, 4. Prokike, 5. Brinje, 6. Križpolje, 7. Stajnica, 8. Žuta Lokva, 9. Rapain Klanac, 10. Letinac, 11. Lipice, 12. Glibodol, 13. Brlog, 14. Drenov Klanac, 15. Dabar, 16. Glavace, 17. Brloška Dubrava, 18. Hrvatsko Polje, 19. Kompolje, 20. Škare, 21. Ponori, 22. Kuterevo, 23. Gorići, 24. Otočac, 25. Podum, 26. Doljani, 27. Lipovlje, 28. Prozor, 29. Čovići, 30. Zalužnica, 31. Sinac, 32. Vrhovine, 33. Gornje Vrhovine, 34. Rudopolje, 35. Donji Babin Potok, 36. Gornji Babin Potok, 37. Ličko Lešće, 38. Ramljani, 39. Turjanski, 40. Staro Selo.
RELJEF KUTEREVA
Kako se pruža Dinarski splet, tako se pruža i samo Kuterevo.
Kuterevska kosa, koja se pruža smjerom sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km od prijevoja raskrižja Ruka do škole u Lipovlju, u svojem je podnožju s kuterevske strane obrasla nižom raznovrsnom bjelogoričnom šumom, bujadi izmiješanom niskim borovim raslinjem, livadama, pašnjacima i šikarom, a u višim predjelima višom bjelogoričnom šumom, gdje prevladava bukova šuma, te u manjim količinama grab, javor, jasen i ostale uglavnom bjelogorične biljke. Najviše kote Kuterevske kose su Kopanj 867 m n/m, Razvršine 846 m n/m, Prevala 828 m n/m, Grabrić 789 m n/m.
Dio Senjskog Bila nalazi se na sjeverozapadnoj strani naselja Kuterevo sa svojim najvišim vrhom Bijeli Kuk 1327 m n/m. Na međi s krasnarskim katastarskim zemljištem kod Jukine krčevine nalazi se vrh 1101 m n/m. U ovom dijelu k.o.Kuterevo prevladava više bjelogorična, a manje crnogorična visoka šuma. U manjim količinama raste javorovo drvo. Senjsko Bilo bitno utječe na klimu u Kuterevu. Zimi donosi više snijega, a ljeti u poslijepodnevnim satima stvara hladni vjetrić koji ublažava ljetnu
Mapa Velebita s označenim nacionalnim parkovima
Bijeli kuk – Senjsko Bilo, Foto: 10.10.2006.
Velika kosa je dio šumovite planine koja se pruža jugozapadno od Kutereva. Na njoj se nalaze Rožmanov vrh 959 m n/m, Volovska gl. 801 m n/m, a na međi s Donjim Kosinjem Kalčić 969 m n/m. U višim dijelovima ove kose raste visoka bukova šuma, a u podnožju samo gusta šikara jer se deblje drvo stalno sjeklo za ogrijev.
Iz Leksikona naselja Hrvatske1 izvađeni su sljedeći podatci o Kuterevu:
Kuterevo [19-20, B 3] g. š. 44°49'31'', N, g.d. 15°08'51'' E; n. v. 559 m; naselje u Gradu Otočcu Ličko-senjske županije. Smješteno podno Kuterevske kose u sjeverozapadnom dijelu Like, u mikroregiji Gacke zavale Gorske Hrvatske, 14 km jugozapadno od grada Otočca, 634 st.(2001.), prosj. god. stopa pada – 2,39 % (1991.), površina 31,72 km˛, prosječna gustoća naseljenosti 20 st./km˛; 130 domaćinstava; žena 45,6 %, muškaraca 54,4 %; stanovništvo po dobi: u dubokoj starosti (mlado 24,9 %, zrelo 47,2 %, staro 27,9%). Dijelovi naselja su zaseoci: Grezina, Duliba Kuterevska, (do 1931. ime je Duliba) i Poljane Kuterevske (do 1900. ime je Poljane). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina i ugostiteljstvo; područna škola Kuterevo OŠ Zrinskih i Frankopana iz Otočca, kulturno-umjetnička Velebitska udruga Vuk; područje od posebne državne skrbi. Nalazi se na križištu županijske ceste Ž514 [Ž5140 – Kuterevo] i lokalne ceste L59134 [Kuterevo (Ž5141) – Lipovlje (Ž5142)]. Pošta: 53225 Švica, pozivni broj 053. Župna crkva Majke Božje Karmelske izgrađena je 1724. u istoimenoj župi koja je osnovana 1820., Otočki dekanat Gospićko-senjske biskupije.
Podatci o geografskoj širini i dužini naselja Kuterevo i k.o. Kuterevo dobiveni su u Uredu za katastar Otočac.
Uploaded with ImageShack.us
Katastarska mapa Kutereva. Crveno je omeđen dio Kutereva od 6 četvor- nih km, koji je 1948. administrativnom podjelom Općine Otočac pripao Novoformiranom selu Lipovlju, tako da je Kuterevo 2 32 smanjeno na 26 četvornih km.
Vrijednosti k.o.Kuterevo Sjever: širina 44° 52' 15'', dužina 15° 06' 58'';
Jug: širina 44° 48' 04'', dužina 15° 12' 10'';
Istok: širina 44° 48' 35'', dužina 15° 12' 26'';
Zapad: širina 44° 51' 28'', dužina 15° 05' 04''.
Vrijednosti naselja Kuterevo Sjever: širina 44° 52' 15'', dužina 15° 06' 38'';
Jug: širina 44° 48' 17'', dužina 15° 09' 56'';
Istok: širina 44° 49' 19'', dužina 15° 10' 44'';
Zapad: širina 44° 51' 28'', dužina 15° 05' 04''.
Katastarska površina i površina naselja uglavnom se podudaraju.
Površina Kutereva bila je do 1948.godine 32, a nakon toga 26 četvornih kilometara, jer je administrativnom podjelom Grad Otočac od Kutereva odvojio 6 četvornih kilometara i oko 35 kućnih brojeva te formirao Lipovlje.
Dužina k.o.Kuterevo bila je do 1948. godine oko 11,25 km, a nakon te godine 8,5 km, dok je širina 4,25 km.
Granica Kutereva ide uglavnom brdima koja ga okružuju, a graniči sa susjednim mjestima, Lipovljem, Gorićima i Ponorima, koja pripadaju Gradu Otočcu, Krasnom koje pripada Gradu Senju, i s Donjim Kosinjem koji pripada Općini Perušić.
KLIMA
Iako je Kuterevo u blizini mora (oko 40 km), ipak je u njemu klima kontinentalna i veoma oštra. A tome je razlog ne samo njegov položaj na znatnoj nadmorskoj visini, nego i visoka planina Senjsko Bilo, koja ga odvaja od morske klime i s koje struji hladan i oštar zrak u kotlinu. Zima je duga i oštra, s puno snijega koji često zapadne do metra visoko, a 1929.godine dosezao je i više od 2 metra, negdje i preko 3 metra. Iako snijeg u kotlini dosta rano s proljeća okopni, zaostanu ga velike gomile po okolnim planinama.
Ljeto je obično sušno, ali nije prevruće i nesnosno, jer usred ljeta puše vjetrić s okolnih brjegova koji ljetnu sparinu divno prohlađuje. Obično je ljeti dan do podneva tih i topao, a čim prođe podne, nastane strujanje hladnog vjetrića koje traje sve do večeri. Te su noći dosta hladne, što na čovjeka utječe vrlo ugodno.
Za rosu se ne može reći da pada, ona se, zapravo, stvara. I to preko noći u ljetnim mjesecima kada su noći hladne, a zemlja topla. Isto se može reći za inje koje se stvara u kasnojesenskim mjesecima i zimi ili onda kada temperatura zraka padne na nulu ili ispod nule; tada se inje hvata ne samo po tlu zemlje, nego i po drveću – granama drveća. Ponekad se hvata i led. Zbog blizine hladnoga gorskog, velebitskog zraka Kuterevo je često izloženo stvaranju rose i inja.
Sjeveroistočni vjetar, koji zovu bura, puše u svako doba godine, naročito zimi. Kada uz jaku buru i snijega dosta padne, vitla ga i obara s okolnih brijegova raznoseći ga širom po kotlini na sve strane, da čovjek ne smije pomoliti glavu iz kuće. Pri tom na sve moguće načine cvili, zavija, fijuče i proizvodi čudne zvukove i melodije da se čovjeku koža ježi. To zovu mećavom. Često puše i jug tj. jugozapadni vjetar, koji donaša obično obilnu kišu. Samo što se rijetko javlja za vrijeme ljeta, baš kada bi toj zemlji trebalo čestih kiša. Inače kiše padne mnogo u jeseni, a dosta i s proljeća. Grad ili tuča veoma rijetko padne, i to mjestimično. Prođe često puta i nekoliko godina, a da se nigdje ne pojavi taj strašni zatornik usjeva i njihovih plodova, odnjegovanih krvavim znojem i žuljevitim rukama žena. U selu se često digne magla, ali većinom u Rončević Dragi.
Pored spomenutih postoje još i drugi vjetrovi lokalnog karaktera, i to kratkotrajni, koji znaju biti i neugodni, a to su nevera, pijavica i garbinada. Iako se ovi vjetrovi na ovom prostoru rijetko pojavljuju, neće biti na odmet da ih ukratko upoznamo.
Nevera ima dvije vrste i to lokalna nevera koja se pojavljuje pri vedrom, tihom i sparnom vremenu, te ciklonalna nevera (frontalna) koja se pojavljuje pri već postojećem ciklonalnom vremenu. Obje nevere su popraćene grmljavinom, sijevanjem, pljuskovima kiše ili grada, te vjetrovima s jakim udarima. One su ljeti češće, zahvaćaju male površine, kratkotrajne su i gotovo da imaju svoj stalni predio nad kojim se pojavljuju.
Pijavica je manja vrtložna oluja ciklonalnog karaktera, a pojavljuje se za vrijeme veoma oblačnog i mirnog vremena s puno grmljavinskih oblaka i pri nestalnom stanju atmosfere i visine do 1.000 metara. Gibanje zraka kod pijavice kreće se vertikalnom linijom pa je u stanju čupati drveće. Popratna pojava pijavice je brzo gibanje zraka, nosi veću količinu oborina, nastupaju odmah jaki pljuskovi, a ponekad i kratkotrajne oluje.
Stari Kuterevci Šporčići iz kućnog broja 9/78 neugodno su doživjeli pijavicu 1892.godine. Naime, tada je ta obitelj vršila žito, kad je iznenada došla pijavica i odnijela mladu ženu Nikole Šporčića Grginog, Katu rođenu Bukovac. U trenutnom metežu Kata je nestala, a da nitko nije vidio kako je zapravo nestala. Nisu je nikada našli, pa je taj slučaj do danas ostao zagonetkom. Toj je obitelji jedino preostalo da nestanak spominje do dana današnjeg.
Garbinada (lebićada) je olujni jugozapadni vjetar s obilnim oborinama, ima ciklonalno obilježje. Predznak je garbinade niska pruga magle nad jugozapadnom dijelu horizonta, s veoma odvojenim donjim rubom, barometar naglo pada.
Prognoza vremena u žitelja Kutereva
U ranija vremena žitelji Kutereva nisu mogli dobiti kao danas prognozu vremena koja im je bila potrebna u svakodnevnom životu za planiranje godišnjih, mjesečnih, tjednih i dnevnih radova pri obrađivanju zemlje i drugih potreba. Zbog toga su promatrali prirodu koja ih okružuje i uočavali pojedine znakove koji su unaprijed označavali dolazak lijepog ili ružnog vremena. Te znakove su tumačili prema promjenama na suncu, mjesecu, zvijezdama, dugi, grmljavini, oblacima, magli, kiši, uzduhu, vjetru, rosi, čovjeku, životinjama, raznim insektima i danima od sv. Lucije do Božića. Mnogi su pojave pamtili po kazivanju, dok su rjeđi zapisivali (koji su bili pismeni).
Po suncu. Kad je vedro, a jakost sunčeva sjaja je promjenjiva i pada, to je navještaj ružnog vremena. Ako je pri toj promjenjivosti sjaj najslabiji u podne, to je znak trajnoga lijepog vremena. Kad sunce izlazi, pa nam se čini većim nego obično, toga dana će vjerojatno padati kiša. Ako izlazeće sunce zastru oblaci i njegove zrake prodru kroz oblak, bit će također kiše. Ako se zrake kroz oblak samo naslućuju, može se očekivati bura s kišom. Ako sunce rano ujutro zađe za oblake, bit će kiše, a ako se o zalasku oblaci pokreću za njim, treba očekivati jak vjetar. Kad je odmah po izlasku sunca zapara i kad oko njega pocrvene oblaci, bit će naoblake, a moguća je kiša s vjetrom. Kad su na sunčevu izlasku oblaci crni i crveni, zasigurno će biti kiše. Ako je sunce blijedo, bit će kiše, a ako je čisto i sja kao da plamti, to je znak vrlo lijepog vremena. Kad se oko sunca vidi bjeličast kolut, može se očekivati veliku oluju. Ako je sunce na zalazu blijedo, može se očekivati vjetar zapadnjak. Ako je sunce na zapadu crno ili plavičasto obrubljeno, nadajmo se oluje. Kad sunce zalazi, a nebo se na zapadu zažari i zacrveni, sutra će biti vjetra. Ako sunce zađe iza niskih oblaka na horizontu, a iznad njih je vedro, vedro će vrijeme i ostati. Veliki bijeli prsten oko sunca te nekada i svjetla mjesta u njegovoj blizini nagovješćuju mraz.
Po mjesecu. Kad je mjesec blijed, nagovješćuje kišu, kad je čist i sjajan, bit će vedro, a kad je crvenkast, nadajmo se buri. Kad se oko mjeseca vidi svijetli kolut, pa se šireći izgubi, bit će vedro. Ako se oko mjeseca vide dva ili više takvih koluta ili samo jedan, ali taman i mutan, bit će mraza. Kad je kolut crven, sigurno će biti vjetra, a u zimi se pouzdano možemo nadati snijegu. Kad je donji kraj mjeseca tanji od gornjega, možemo se nadati kiši za vrijeme cijele prve četvrti. Kad je mjesec tri dana po uštapu jasan, a svud naokolo vedro, bit će do mlađa lijepo vrijeme po danu, a vedro po noći. Ako se oko mjeseca hvata kolut raznih boja, doći će do promjene vremena s mnogo kiše i vjetra. Kad se oko mjeseca vidi više takvih koluta, a oblaci su crni i gusti te se naizmjenice redaju, naglo će doći kiša. Kad se s južne strane od mjeseca priviđa još jedan mjesec, znak je kiše. Kad visoke planine, drveće i kuće, na mjesečini bacaju oštru sjenu, to znači kišu i vjetar.
Po zvijezdama. Kad zvijezde nisu jasne, bit će oluje. Kad je zvjezdano nebo na nekoj strani tamnije nego obično, nadajmo se oluji i to ljeti s kišom, zimi s mrazom. Kad nam zvijezde trepere kao da igraju i brzo se kreću, bit će vjetra. Kad zvijezde jako bliješte, ljeti znači vjetar, a zimi hladnoću. Kad Vlašići trepere, znak je lijepog vremena; ako su tamni, bit će vjetra i kiše. Kad je Mliječna Staza (Kumova Slama) jasna i puna sitnih zvjezdica, možemo se nadati dužem razdoblju lijepog vremena. Neobično svjetlucanje zvijezda, osobito prema jutru, znak je kiše.
Po dugi. Duga nam uvijek pokazuje da je negdje bilo ili će biti kiše. Kad su joj boje jasne, naoblačit će se, kad se pojavi poslije kiše, navješćuje lijepo vrijeme. Kad je zelena boja u dugi široka, nadajmo se kiše, a kad je široka crvena boja, nadajmo se vjetru. Kad se modra boja u dugi svjetluca, bit će lijepo vrijeme. Kad se duga pojavi u jedan ili dva sata poslije podne, treba očekivati kišu. Kad se duga pojavi predveče, bit će ugodno vrijeme samo ako u noći ne zahladi. Kad se duga javi izjutra, a uzduh je vlažan, taj dan će biti kiša. Kad se najednom pojave dvije duge, za dva do tri sata poslije te pojave nadajmo se kiši. Duga koja se kod zalaza sunca pojavi na istoku, najavljuje tmurno vrijeme. Kad se duga češće javlja na istoku, očekujemo naoblaku i oluju. Kad se duga pojavi, dok još pada kiša, preko cijelog neba, razvedrit će se i nastati lijepo vrijeme. Kad duga nije ''cijela'', nadajmo se novoj kiši.
Po grmljavini. Ako se čuje grmljavina, a nebo je vedro, doći će kiša. Kad je nebo vedro, a na južnoj strani neprekidno sijeva, tada se sutradan možemo nadati kiši.
Po oblacima. Ako se fini, sitni, pahuljasti oblaci kreću od zapadne polovice neba brzinom koja se lako uočava prostim okom, znak je da nam se približava ciklona ili da će biti promjena vremena s oborinama nakon jednog ili dva dana. Ako se ti brzi, pahuljasti oblaci malo po malo skupe u tanku naslagu i lagano zastru nebo, možemo očekivati vjetar s kišom ili snijegom. Ako je prije izlaska sunca horizont crvenkast, nadajmo se vjetru ili kiši. Kad crn oblak pokrije sunce, pa se poslije sunčeve topline raziđe, očekujemo kišu. Kad se sitni oblaci kreću na jugozapad, bit će kiše, a ponekad i vihora. Ako je po izlasku sunca oluja, noću će se stišati. Kad se oblaci nisko kreću, bit će kiše; ako su gusti, možemo se nadati tuči. Ako je cijeli dan oblačno, a predveče se s kojega kraja na horizontu razvedri i tako ostane, bit će drugi dan s te strane jak vjetar. Ako se manji gomilasti oblaci gibaju smjerom vjetra koji je ispod njih, znak je da će se vrijeme popraviti. Kad se visoko na nebu vide rasuti pahuljasti oblaci, bit će trajno lijepo vrijeme. Ako je veći dio neba prevučen dugim prugama pahuljastih oblaka pa se zrake iz jednog mjesta na horizontu razilaze, nadajmo se oborinama sa slabim vjetrom. Ako se gomile oblaka do večer ne raziđu, očekujemo ružno vrijeme ili kišu. Ako se te gomile povećavaju i poprime oblik golemih bregova, a dalje su vodoravni, to se pri nejednakom vjetru očekuje bura s kišom. Ako se iz takva oblaka šire pahuljasti oblaci kao lepeze, ili se vrh oblaka širi kao gljiva, pri većoj vlagi sigurna je tuča. Ako se jutrom ili danju vide oblačci poput ovčica, a podveče se skupe u gomilaste oblake, možemo se tijekom noći nadati oluji. Kada se ljeti, po danu, za lijepog vremena navuku naslage gomilastih oblaka, često se u više noći ponavljaju bure. Kad su oblaci nalik na bjeličaste planine ili snježne brjegove, bit će vedro vrijeme, a kad su crni ili blijedi i nisko prolijetaju, očekujemo kišu; kad su crveni poput vatre, bit će vjetra. Kad je vrijeme kišovito, a oblaci se brzo kreću, to znači dugotrajnu kišu. Oblaci mračni i vodenaste boje, ako se pokažu iza zalaska sunca, donose kišu i nestalno vrijeme. Mračni, tamnocrveni ili poput krvi crveni oblaci donose nevrijeme, sijevanje munja i grmljavinu (to vrijedi za ljeto). Poput pepela bjeličasti oblaci donose nepogodu i tuču. Kad oblaci u ljetu mijenjaju oblik možemo se nadati kiši. Crnkasti i bjeličasti oblaci obično navješćuju grmljavinu, crvenkasti i tamni sijevanje munja s udaranjem gromova; treba imati na umu da vatrenocrvena munja udara češće nego bjeličasta munja. Ako je zimi nakon vedra dana predveče mirno, a cijelo je nebo zastrto niskom oblačnom naslagom, bit će mraza. Ako donja strana teških burnih oblaka koji navješćuju nevrijeme malo po malo poprimi grozdolik oblik, znači da će poslije slabe kiše nastati vedro.
Po magli. Kad se rano ujutro magla digne pa se zatim opet spusti na zemlju, bit će oko podneva lijepo vrijeme; ako se pak u vis digne, bit će oblačno, ili će se ista magla pretvoriti u kišu. Kad se pri zalasku sunca, a na vedrom nebu, pokaže magla, znači da će češće biti žestoki vjetrovi. Kad se pred večer pokaže gusta magla, noću će biti kiše. Kad se visoke planine i drveće zamagle i kad se isparavaju kao da se puše, padat će kiša. Kad rano ujutro maglovit oblak zastre sunce, taj dan će biti kiše. Suhu maglu i kao zadimljene visine, prate obično suša i vrućina. Kad se na prečac digne gusta magla, bit će velik vjetar. Kad se magla zadrži po dolini, a vrhovi se planina rasčiste, to znači vrlo lijepo vrijeme, osobito onda kada magla tako ostane i danju. Kad se magla spušta na zemlju i tako ostane, bit će lijepo vrijeme. Kad se magla uvečer digne kao iz zemlje ili iz vode (Goršćeva jama), sutradan će biti topao dan. Kad je u proljeće i o žetvi izjutra magla, možemo se pouzdano nadati kiši.
Po kiši. Kada pada kiša, a nije mutno ni naoblačeno, nego kao zažareno, znači da će i sutradan padati kiša. Kada kiša najprije tiho a zatim sve jače pada, znači da će dugo padati. Kada se kiša, čim padne, upije u zemlju, bit će vlažno i kišovito. Kad padne kiša pa se po barama dižu klobuci i mjehuri, kiša će biti još jača i duže će trajati. Kad puše južnjak i počne padati kiša, vrijeme se neće tako skoro popraviti. Poslije jutarnje ili večernje kiše obično nastane lijepo vrijeme.
Po uzduhu. Kada nam udaljeni predmeti izgledaju veći nego obično, nadajmo se jugu i kiši. Kad se zvuk i drugi glasovi kao zvonjenje (zvono se čuje iz Donjeg Kosinja u Kuterevo), kovanje željeza u kovačnici, pucanje pušaka, lavež pasa itd. bolje čuje iz daljine nego obično, nadajmo se nepogodi s one strane odakle dolazi jasniji zvuk. Kad se oštar uzduh naglo ublaži i stiša, a vjetar puhne s protivne strane, bit će kiše ili snijega. Ako je naveče toplina uzduha u nizinama mnogo niža nego što je u visini, bit će lijepo vrijeme. Ako je noću u šumi uzduh mnogo topliji nego na otvorenom polju, to je znak lijepog vremena. Kad se podveče ili noću popnemo na brežuljak ili na koju uzbrdicu i pri tome opazimo da nas iznenada okružuje topao zrak, to znači da će biti lijepo vrijeme. Ako večernje rumenilo potraje dulje, a zora puca prije nego što bi trebalo u to godišnje doba, tad će po svoj prilici biti tumorno vrijeme.
nedjelja, 17.07.2011.
Drvena kalača je posuda napravljena od jelovog ili smrekovog drva, a služila je za vađenje vode iz šternje od najranijih vremena do današnjih dana. Kalaču su igrađivali mnogi kuterevski majstori kako za svoje potrebe tako i za tržište.
subota, 18.06.2011.
Klupica na kojoj se je prala i bijelila roba.
četvrtak, 16.06.2011.
Pročelje zgrade Vatrogasnog doma DVD-a Kuterevo.
Renovirana kuća u Kuterevu broj 27/168 sagrađena 1907.godine.
srijeda, 08.06.2011.
Vagača - tako se zove naprava koja služi za izradu šimlje od jelova ili smrekova drva kojom su se u ranija vremena pokrivali krovovi kuća i drugih gospodarskih zgrada. Danas se to samo spominje, jer je šimlju zamijenio crijep, lim, i drugi proizvodi za te potrebe.
Uploaded with ImageShack.us
Vitornik za pravljenje utora za dna drvenih posuda
Vagača koje su izrađivali kuterevski kovači za potrebe cijepanja šimlje za krovove.
Vijanje žita - odvajanje zrna od plijeve.
Uploaded with ImageShack.us
Vršidba žita
Vreteno
Drljača
Uploaded with ImageShack.us
Vile drvene
utorak, 07.06.2011.
Šternja kod kbr.37/46/155, Dulibe, Kuterevo. Grlo od jednog kamena.
Tambura Bugarija izgrađena oko 1950.godine po Pavi Šporčiću, Lipovlje 85.
Tamburica dangubica ili "kuterevka" izgrađena oko 1950.godine po Pavi Šporčiću, Lipovlje 85.
Uploaded with ImageShack.us
Tobolica izgrađena u Kuterevu u kojoj se nosio pribor za oštrenje kose.
Tukača za odvajanje pazdera od vlasi stabljika konoplje ili lana.
Uploaded with ImageShack.us
Metalni tronožac za ognjišta kakva su izrađivali kuterevski kovači.
Vitornik je naprava za izradu utora za dno kod drvenih posuda.
Vagača kakvu su izrađivali kuterevski kovači za potrebe cijepanja šimlje za krovove.
Uploaded with ImageShack.us
Šestar izgrađen po Kuterevcu.
Dvokrake škale izgrađene po Kuterevcu.
Škare za lim izrađene po Kuterevcu.
Uploaded with ImageShack.us
Nova škola u Kuterevu.
Uploaded with ImageShack.us
Šternja državne lugarije u Kuterevu izgrađena prije 1878.godine od porculana. Drži i danas vodu.
Šternja u Kuterevu kod kućnog broja 2/65/186.
Uploaded with ImageShack.us
Šternja pučka izgradjena 1905 kod kbr.2/65 u Kuterevu.
Uploaded with ImageShack.us
Tukača, kojom se odvaja pazder od vlasi osušenih stabljika konoplje ili lana.
Uploaded with ImageShack.us
Stupa u kojoj se stupao ječam, tj. odvajala ljuska od zrna.
Malić izrađen u Kuterevu.
Suvenir imitacija svijeće na petrolej nekada.
Svrdlo kakva su izrađivali kuterevski kovači za potrebe izrade stolica.
Štok izrađen po Kuterevcu.
Okrugli štok izgrađen po Kuterevcu.
Strug fiksni na kojem se pomicala duga i zako iravnala svoje stranice.
Stap izgrađen u Kuterevu. Slični su se proizvodili u Kuterevu kako za potrebe Kuterevaca, tako i za tržište.
Slični su se stolovi izgrađivali u Kuterevu kako za potrebe Kuterevaca tako i za tržište.
Običan stolić sa 4 noge izrađen od otpiljenog debla drva u Kuterevu.
Uploaded with ImageShack.us
Štok iz Kutereva.
Sličan ovom crtežu stolarski banak imali su mali broj Kuterevaca.
Uploaded with ImageShack.us
Pogled na zgradu vatrogasnog doma DVD-a Kuterevo.
Ova fotografija predstavlja Ivana Kalafatić Stjepanovog i njegove supruge Lucije r. Marinić Pavine iz Kutereva 29/103/106, koja je poslana iz Amerike 1922.godine rođacima u Kuterevu.
Ova drvena jednostavna naprava zove se "sluga". Upotrebljava se za pridržavanje duge za obruč prilikom slaganja drvenih posuda.
Uploaded with ImageShack.us
Skubla je naprava za izravnavanje unutrašnje dijelove drvenih posuda, a izrađivali su ih kuterevski kovači za potrebe Kuterevaca koji su se bavili sudarstvom.
Naprava koju su izrađivali kuterevski kovači, a služila je onim Kuterevcima koji su izrađivali šešule, njačve, korite i slično.
Izgradnja zgrade vatrogasnog doma DVD-a Kuterevo.
Izgradnja krova zgrade vatrogasnog doma DVD-a Kuterevo.
Ožek je naprava za ognjište i otvorenu vatru. Izrađivali su ga kuterevski kovači za potrebe Kuterevaca.
Uploaded with ImageShack.us
Ribež za kupus imala je u pravilu svaka obitelj. Noževe su izrađivali kuterevski kovači, a drveni dio mnogi sami Kuterevci.
Roštilj na drva ili ugljen. To je jednostavna izrada od otpadne cijevi i rostvajs rešetke u kućnoj radionici, a služi svrsi kao kupovni.
Uploaded with ImageShack.us
Drvene saonice kuterevci su sami izrađivali, kao što se vidi na crtežu.
Postolje za bačve koje su Kuterevci sami izrađivali od rva kako za sebe tako i za tržište.
Uploaded with ImageShack.us
Potkove za konjska kopita izrađivali su kuterevski kovači, koji su i potkivali konje.
Uploaded with ImageShack.us
Za kutno rezanje drvenih obradaka Kuterevci su sami izrađivali naprave slično prikazane na ovom crtežu.
Uploaded with ImageShack.us
Ručna pila (čavlarica ili šlingerica) upotrebljavala se kako u šumi tako i kod kuće. Takve pile je imala svaka obitelj, ali su ih kupovali na tržištu.
Drveni plug izrađivali su (drvene dijelove) samo poneki Kuterevci, dok su metalne dijelove kupovali na tržištu ili su ih izrađivali kuterevski kovači.
Uploaded with ImageShack.us
Ovu napravu Kuterevci su zvali "pobojac", sami su je izrađivali, a služio je za nabijati obruče na drvenim posudama.
Pegle na ugljen su se u Kuterevu upotrebljavale sve do dolaska električne struje.
Peraća je drvena daska s rukohvatom koju su izrađivali sami Kuterevci za potrebe pranja robe, a posebno proizvoda od konoplje i lana.
Ručna pila kakvu su Kuterevci sami izrađivali za svoje potrebe.
Najupotrebljavanija ručna pila kakvu su Kuterevci sami izrađivali za svoje potrebe.
Zidana peć na pečnjake koje su se zadržale u Kuterevu sve do polovice 20.stoljeća.
Zidane peće na kruta goriva lagano su zamjenjivale zidane peći sa pećnjacima.
Peći limene zvane "koza" bile su iskorištavane za zagrijavanje prostorija, za kuhanje i za peći u rolu kruh i ostalo, a da pri tome nisu bile preskupe. One su potpuno istisnule zidane peći.
Uploaded with ImageShack.us
FOTOGRAFIJE IZ KUTEREVA
FOTOGRAFIJE IZ KUTEREVA
Nožac za posebne namjene kakve su izrađivali kuterevski kovači za potrebe Kuterevaca.
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
Svetište Gospe od Krasna
Uploaded with ImageShack.us
Tradicijska kuća u Kuterevu broj 41, kakve su građene početkom dvadesetog stoljeća bez podruma ispod kuće.
Uploaded with ImageShack.us
Kuća u Kuterevu 104, kakve su se gradile sredinom dvadesetog stoljeća.
Kuća u Kuterevu kbr.29/105 izgrađena krajem 19.stoljeća, a prerađena u 20.stoljeću i pokrivena limom.
Kuća u Kuterevu kbr.4/24, koja je izgrađena krajem 19.stoljeća, a u njoj se nalazila birtija dosta dugo. Kasnije je preuređen krov, a fasada je ostala ista.
Uploaded with ImageShack.us
Kuća u Kuterevu kbr.29/103/106 čiji je krov izgrađen početkom dvadesetog stoljeća i danas je u funkciji.
Uploaded with ImageShack.us
Izgled ugostiteljskog objekta Buffet Butina u Kuterevu 5/21 prije desetak godina. Dans mu je promijenjen izgled dogradnjom novih sadržaja.
Izgled privatne pilane u Kuterevu 2/67/192 prije petnaestak godina.
Uploaded with ImageShack.us
Kuća u Kuterevu kbr.127A izgrađena krajem 20.stoljeća.
Uploaded with ImageShack.us
Kuća u Kuterevu izgrađena krajem 20.stoljeća.
Uploaded with ImageShack.us
Drveni kut koje Kuterevci sami izrađuju za svoje potrebe.
Uploaded with ImageShack.us
Drveni lavor kakve su Kuterevci izrađivali kako za svoje potrebe tako i za tržište.
Uploaded with ImageShack.us
Ova fotografija prikazuje gornje i donje Mariniće u zaseoku Dulibe u Kuterevu.
Uploaded with ImageShack.us
Ovo su šablone za određivanje nagiba hoblanja duge za drvene posude, ovisno o širini posude.
Izgle mješajice, kakve su Kuterevci izrađivali kako za sebe tako i za tržište, a služila je za miješanje u velikim kotlovima razna kuhanja (topljenje čvaraka, miješanje palente i slično).
Uploaded with ImageShack.us
Jedna od vrsta mješajice za miješanje palente u kotlu, kakve su Kuterevci izgrađivali kako za sebe tako i za tržište.
Motika, kakve su kuterevski kovači izrađivali za potrebe Kuterevaca.
Uploaded with ImageShack.us
Izgled Nožca kakve su kuterevski kovači izrađivali za potrebe Kuterevaca.
Uploaded with ImageShack.us
Vrsta nožca kakve su kuterevski kovači izrađivali za potrebe Kuterevaca.
Uploaded with ImageShack.us
ponedjeljak, 06.06.2011.
Kotlenica
Tkalački stan
Kosac klepa kosu
Uploaded with ImageShack.us
Krosna
Crkva u Kuterevu
Uploaded with ImageShack.us
Naprava za stavljati dno na bačvu
Uploaded with ImageShack.us
Naprava drvena za namotavanje najlonske špage
Salak za olovke
Stalak za olovke prazan
Cirkularić iz domaće radinosti
Cirkularić iz domaće radinosti
Vodeni brus iz domaće radinosti
Uploaded with ImageShack.us
Grablje drvene
Uploaded with ImageShack.us
Metalne grablje
Hranilica za piliće
Volovska orma
Uploaded with ImageShack.us
Volovska orma za jednog vola
Uploaded with ImageShack.us
Volovska orma za jednog vola
Uploaded with ImageShack.us
Volovska orma za jednog vola
Uploaded with ImageShack.us
Stara kaca za kupus
Uploaded with ImageShack.us
Kalaća za vaditi vodu iz šternje pocinčana
Uploaded with ImageShack.us
Crvena lička kapa
Klupica
Uploaded with ImageShack.us
Kavalet
Kola zaprežna
Korito iz cijelog debla stabla
Limeno korito
Uploaded with ImageShack.us
Kosište
Kosa i kosište
Kotlenica
Uploaded with ImageShack.us
Drveni kračun za zatvaranje vrata
Uploaded with ImageShack.us
Tovarija za rakiju pri svadbama na putu
Budak - za kopanje trnja i zemlje između kame nja
Uploaded with ImageShack.us
Vrsta bukare drvene dolje uža, a gore šira
Uploaded with ImageShack.us
Vrsta bukare drvene - dolje šira, a gore uža
Naprava za ručno vrtanje
Uploaded with ImageShack.us
Cintopor za vrtanje rupa u drvetu za pravljenje stolica
Cirkular za rezanje drva izrađen u domaćoj radinosti
Uploaded with ImageShack.us
Pijuk za manipuliranjem s trupcima
Uploaded with ImageShack.us
Stolarski mjerač
Uploaded with ImageShack.us
Još jedan stolarski mjerač
Uploaded with ImageShack.us
Metalni čekič za mnoge namjene
Metalni čekič obični za mnoge namjene
Drvena čašica kao suvenir, a može se i piti iz nje rakija
Čep drveni za bačvu
Uploaded with ImageShack.us
Kihinjska daska
Uploaded with ImageShack.us
Držač pršuta
Korito višenamjensko
Dlijeto
Uploaded with ImageShack.us
Volovska zaprega drljanja
Uploaded with ImageShack.us
Mali drveni bat s karikama za razne potrebe
Uploaded with ImageShack.us
Metalni bat za razne potrebe
Blanja za hoblanje ili blanjanje drva
Blanja "amerikaner" u domaćoj izradi
Blanja za potrebe poravnavanja unutrašnjeg dijela drvene posude
Blanja za poravnavanje kutnih utora
Još jedna blanja "amerikaner" u kućnoj izradi
Blanja za posebne namjene - tzv. bridna blanja izrađena u domaćoj radinosti
Bokser izrađen u domaćoj radinosti
Uploaded with ImageShack.us
Bradvilj kakvim su se brvna tesala
Bradva desnoruka
Kračun za zat varanje vrata izrađen u domaćoj radinosti
Uporabni predmeti u Kuterevu
Ovo je Ajam koji se stavlja konju oko vrata kada vuće konjsku zapregu
Ovo je Babica na kojoj se klepa kosa
Ovo je bačvica od desetak litara koja može služiti za razna pića, a i može se koristiti kao suvenir
Ova bačvica je samo za suvenirske potrebe
Ovo je bačva od stotinjak litara, a služi za držanje u njoj vina ili rakije
Ova bačva je izgrađena u Kuterevu i čeka kupca
Uploaded with ImageShack.us
Ove drvene posude (bačvice i stapovi) čekaju kupce
Ove dvije bačvice služe kao suvenir, a mogu se i koristiti za manje količine pića - dnevna uporaba pića
Uploaded with ImageShack.us
Nacrt bačve sa četiri obruča
Uploaded with ImageShack.us
Hrastova bačva sa 6 obruča
nedjelja, 05.06.2011.
Đaci u školi Kuterevo rođeni 1969.godine
Ovo su đaci u školi Kuterevo rođeni, uglavnom, 1969.godine
Ova fotografija, kao orginalna, nalazi se kod jednog đaka.
Postavlje na je na Facebook i odatle je skinuta i postavljena ovdje.
Sve uz dogo vor vlasnice fotografije.
Tamburica Kuterevka
četvrtak, 22.07.2010.
TRAŽE SE ZDENKA I DESANKA POLIĆ
Traže se sestre Zdenka i Desanka Polić, rođene oko 1938 i 1940.godine na Sušaku, kćeri Luke Polića i Ane r. Bukovac iz Kutereva, Otočac. Ana majka r. u Kuterevu 18., k.19.04.1911.- 27.06.1957.=46 god., umrla na Sušaku, vjenčala se na Trsatu 04.04.1937.godine s Lukom Polić, r. 1912.godine.
Prema kazivanju Aninih sestara dana 05.10.2003.godine, Luka i Ana su se rastavili, tako da je on išao raditi u Gospić, te je ubrzo umro, jer se je opijao. Kći Zdenka, da se udala za Talijana, našla se u Beogradu, pa u Njemačkoj, i izgubio se svaki trag. Desanka, kći Luke i Ane udala se u Rijeci, pa joj je muž potopljen s brodom, a ona je za to vrijeme bila noseća).
Desanka je jedno vrijeme stanovala u Rijeci, Splitska 2, danas nije na toj adresi.
Daljnji podaci za sada nisu poznati.
Najbliža rodbina želi pronaći Zdenku i Desanku, pa apeliramo na one koji nešto o tome znaju, da nam jave na broj telefona: +385 51 255 437 ili na adresu: Rijeka, Rakaljski put 1, ili na e-mail: ruza.marinic@hi.t-com.hr
Evo podataka iz rodoslova Ane Bukovac:
Ana Bukovac (r. u Kuterevu 18., k.19.04.1911.- 27.06.1957.=46 god., umrla na Sušaku), kći Jandre Luke vjerojatno Pavinog, Kuterevo 2/65, Dulibe i Marije rođene Rožman, kći Grge Martina Ivanovog, Kuterevo 13/82, Ulica.
Krsni kumovi: Ivan Rožman, sin Grge Martina Ivanovog, Kuterevo 13/82, Ulica i njegova žena
Loze r. Podnar, kći Petra Jandre Grginog, Kuterevo 43, Varoš.
Krstio ju je župnik Ivan Kolaković.
Brak na Trsatu, Sušak 04.04.1937.godine s Lukom Polić (r. __. __.1912. - umro __. __. 19__.= god.), sin
Živjeli su na Trsatu, Sušak …
Djeca: 1. Zdenka, r. __. __(vjerojatno 1938.) i 2. Desanka, r. __. __. 19__. (mlađa).
(Napomena, prema kazivanju Aninih sestara dana 05.10.2003.godine, Luka i Ana su se rastavili, tako da je on išao raditi u Gospić, te je ubrzo umro, jer se je opijao. Kći Zdenka, da se udala za Talijana, našla se u Beogradu, pa u Njemačkoj, i izgubio se svaki trag. Desanka, kći Luke i Ane udala se u Rijeci, pa joj je muž potopljen s brodom, a ona je za to vrijeme bila noseća).
Daljnji podaci za sada nisu poznati.
Zahvalna rodbina.
petak, 22.01.2010.
ROĐENI u KUTEREVU 1807.GODINE
ROĐENI 1807.GODINE
1. Filip Bukovac (r. 21.07.1807.- __. __. 18__ . = __ god.), rođen i umro u Kuterevu , sin Grgin, Kuterevo 2, Dulibe i Marije r. Rončević, kći…, Kuterevo 40, Rončević Draga.
Krstio ga je župnik Matija Šimac.
Brak __, __.1830.godine s Anom Marinić (r. 04.07.1811.- __. __. ____. = __ god.), rođena i umrla u Kuterevu, kći Antona Jandrinog, Kuterevo 14, Dulibe i Ivanje r. Jurković, sestra vjerojatno Lovrina, Kuterevo 3, Jurković Brdo. Krstio ju je župnik Matija Šimac.
Djeca: 1. Mande, r. 03.01.1832., 2. Lovre, r. 07.08.1833., 3.Dane, r. 19.07.1836., 4. Mijat, r. 26.07.1836., 5. Kate, r. 13.04.1838., 6. Franica, r. 08.04.1840., 7. Mate, r. __. __.18___.godine …
2. Martin Bukovac (r. u 24.08.1807. – __. __. ____. = __ god.), sin Filipov, Kuterevo 12, Ulica i Marte – Helene, rođene Šporčić, sestra (vjerojatno) Mijatova i Josina, Kuterevo 10, Ulica. Krstio ga je župnik Matija Šimac.
Brak __. __. 1825.godine s Annom (Ana) Podnar (r. u Kuterevu 09.01.1806. – __. __. ____. = __. god.), kći (vjerojatno) Grgina, Kuterevo 1, Varoš i Luce rođene Piršljin, kći (vjerojatno) Jakovljeva, Kuterevo 33, Trsije. Krstio ju je župnik Matija Šimac.
Živjeli su u Kuterevu 12, Ulica.
Djeca: 1. Marija, r.03.05.1829., 2. Grgur, r.24.02.1834., 3. Frane, r. 30.09.1837., 4.Toma, r. 30.09.1837., 5. Marko, r. 21.02.1841., 6. (vjerojatno) Mande, r. __. __. (nakon) 1842., 7. (vjerojatno) Ivanja, r. (nakon) 1842., 8. (vjerojatno) Marija, rođena 19.03.1857.godine.
srijeda, 21.10.2009.
Mapa Kutereva
[IMG]http://img210.imageshack.us/img210/3051/mapakutereva.th.jpg[/IMG]
nedjelja, 06.07.2008.
ISCJELITELJ - MARINKOVIĆ ŽIVOJIN
MARINKOVIĆ ŽIVOJIN
DIO EVIDENCIJE ŽIVOJINA MARINKOVIĆA – ISCJELITELJA
NEKOLIKO SLIKA DJELOVANJA ISCJELITELJA MARINKOVIĆ ŽIVOJINA 1997.godine
16 PROFIL Subota, 27. srpnja 2002.
NOVO RIJEČKO HODOČASNIČKO ODREDIŠTE NA VELOM VRHU
Živojinovo Međugorje
U riječkom zaleđu
"Obnovi Živojine kapelu i napravi u rodnom mjestu crkvicu i kad to budeš napravio, moći češ odjednom mnoštvo ljudi iscjeljivati, pa čak i od raka i od side", rekla mi je Majka Božja dopola uronjena u zlatni oblak. Samo što me nije izgorjela koliki je sjaj imala
Napisala Jelena SEDLAK
Snimio Vedran KARUZA
Dvadesetak minuta laganog hoda stazicom koja vodi od starog Groblja na Drenovi do vrha brda koje često posjećuju alpinisti, gdje se na Velom Vrhu nalazi obnovljena kapelica Majke Božje od utjehe, dovoljno je da vas premjesti u neku drugu dimenziju stvarnosti, u kojoj ne vladaju zakoni logike već neke nepoznate iscjeljujuće sile. Tako barem tvrde Živojin Marinković i desetak hodočasnika s kojima smo se u subotu navečer popeli na najviši vrh tog dijela riječkog zaleđa, s koga se pruža prekrasan pogled na Grad Grobnik i brda u daljini.
Kapelica je već drugu godinu, otkad ju je Živojin obnovio uz pomoć vlč. Milana Špehara i vlč. Gabrijela Bratine, župnika s Drenove, meta znatiželjnika najviše nevoljnika u potrazi za iscjeljenjem ili utjehom. Mnogi od preko tisuću ljudi koji su je do sada posjetili, hodočaste barem jednom tjedno. I, to im pomaže, kažu, da se bolje osjećaju, a bogme i izlijreče od nekih bolesti. Je li to u pitanju neka vrsta placeba, vjera koja možda i nije utemeljena ili naprosto velika želja za iscjeljenjem, nitko nije istraživao, a hodočasnicima to i nije važno. Bitno je da djeluje. Čak nije važno ni što je Živojin, pravoslavne vjere, obnovio katoličku kapelicu, što se hodočasnici u njoj križaju i s dva i s tri prsta i mole očenaš u dvije verzije, vjera i snaga prepuštanja djeluje na svakog.
Na Velom vrhu nestaju mnoge bolesti
Deveti put sam ovdje, malo iz radoznalosti, malo zbog problema, govori frizerka s Vežice, Elizabeta Fornažar i dodaje: Najviše problema imala sam s cirkulacijom, ruke i noge uvijek su mi bile led ledeni, ali već prvi put kad sam bila ovdje osjetila sam takvu jednu vrućinu da sam sigurna da je nešto na mene djelovalo, ali neznam što, u svakom slučaju s cirkulacijom sada nemam problema.
Branka Tomljenović sa Zameta, nije znala više kome se obratiti zbog problema s kralježnicom, cirkulacijom, zbog glavobolje, a na kraju joj je kaže, stradala psiha. Sve dok nije počela dolaziti na Veli vrh.
- Sad sam deseti put ovdje, sve mi je bolje, pomladila sam se i spavam k'o cok, govori Branka. Živojin , idejni tvorac svega, govori pak, kako je svatko tko je do sada posjetio kapelicu osjetio samo korist, nitko od toga nije imao štete.Naravno, on mora biti prisutan ako se želi jaći efekat.
- Tu se liječe sve upale, poboljšava se cirkulacija, nestaju mnoge bolesti, a Majka Božja mi je u snu poručila da ću, obnovim li ovu kapelicu i izgradim li istu takvu u svom rodnom mjestu , dobiti moć da u ovom okružju pomažem čak i kod najtežih bolesti, raka i side, govori Živojin dok se strmom stazicom penjemo do vrha. Do kapelice se može doći i autom, cestom od streljane preko Pulca, no kaže kako je icjeljujuća energija mnogo jača ako se ide pješice. A kako je ljeti i bez penjanja vruće sve do večeri, uspon počinje tek oko 18,30. Ljudi u pratnji Živojina hodaju do vrha svakog drugog dana, počev od ponedjeljka i još subotom, a kad stignu gore događa se čudo. O tome kakvo, govori Živojin dok hodamo uzbrdo.
- Dolazio sam ovamo gore u vrijeme dok sam bio jako bolestan, svi su me otpisali, bio sam u totalnoj blokadi. Moji su se okupili jedne noći oko mog kreveta da mi daju posljednju riječ, a ja sam te noći usnio čudan san, tri starice teško bolesne, a ja im kažem: "dotaknite se vi mene a ja vas i od tada nećete više biti bolesne". Kad sam se probudio, ugledao sam lik Krista na stropu iznad mene kako se smiješi odjednom sam osjetio kako se život vraća u mene, kako mi se do tada smrznute ruke i noge zagrijavaju. I supruga mi se prepala. To se dogodilo pola sata poslije ponoći i više nisam ni spavao.
Čudna energija oko kapelice
MOJ SLUČAJ
Sutradan sam, nastavlja Živojin, otišao u bolnicu, gdje sam prije toga bio 20 dana, ponio sam kruh, 3 kile kobasica i 5 litara vina i na ulazu sreo moje doktore: "Što se to s tobom Živojine dogodilo? Po dva smo te u WC vodili, sad ti ideš sam? Idi kući, više za nas nisi", rekao je jedan liječnik. Poslije toga desetak dana nisam spavao, stalno sam nešto novo vidio i nisam bio umoran.
I, jedne noći, ugledao sam lik Majke Božje kako lebdi u zraku s lijeve strane kapelice, onamo prema Grobniku, dopola uronjen u zlatni oblak: "Obnovi Živojine kapelu i napravi u rodnom mjestu crkvicu i kad to budeš napravio, moći češ odjednom mnoštvo ljudi iscjeljivati, pa čak i od raka i od side", rekla mi je, a samo što me nije izgorjela koliki je sjaj imala. E, tek onda sam se prepao, odakle mi novac za to što je od mene tražila? , onda sam, bilo je to 1996., otišao kod vlč. Špehara, koji me malo čudno gledao, no na kraju je rekao da i on na tom mjestu gdje je kapelica, nešto slično osjeća. Tako smo odlučili da je obnovimo, ja s pola novca, a svećenici s po četvrtinom.
Slijedeće sam godine trasirao put od Dezinsekcije do vrha, da se može građevinski materijal kamionima donijeti i evo, tu je kapela, pokazuje na malu kamenu zgradu dok se uspinjemo posljednjih nekoliko metara, a gore već čeka nekoliko ljudi koji su odlučili doći automobilima.
Ono što se događa od tada pa nadalje teško je opisati. Ljudi se okupljaju oko Živojina koji stoje pred kapelom, otključava je i okreće se prema njima. U par riječi ispriča novima o čemu se radi i podiže ruke. Počinje molitva "Oče naš…" i gibanje, neki se, kao protiv svoje volje, počinju kretati prema kapeli, kao da ih nešto vuče. Najprije su leđima okrenuti od nje, pa psrćući hodaju unatrag, zatim se okreću licem prema kapeli i opet kao da ih vuče ista energija. Ima tu starijih i djece, čak dvoje malih blizanaca, ali svima je očito lijepo.
Bit će ovo novo Međugorje
A kako na koga djeluje, objašnjava Živojin.
- Ovisi sve o ljudima , kako tko vjeruje. Ako ne vjeruje, ne možete ništa. A kad im već krene nabolje, počnu pitati zašto baš meni taj dar, to samo Bog zna. I prije sam pojedinačno s ljudima radio, nisam ni znao što je to bioenergija, samo sam nešto osijećao, ali nisam znao što. Kada bih došao nekom pa vidio kako leži bolestan i stavio ruke na njega, bilo bi mu bolje. Nisam ulazio u to zašto. Nikad nisam mjerio kolika mi je bioenergija, niti kakve potvrde tražio, jer Božji dar ništa na svijetu ne može mjeriti, u stanju ga je osjetiti jedino onaj koji dođe, a svi su osjetili poboljšanje, nitko pogoršanje. Bit će ovo novo Međugorje, neki su bili svuda, ali nigdje nije kao gore, kaže Živojin dok se gomila polako razilazi. Ljudi s nekim čudnim smiješkom, gotovo samozadovoljnim, odlaze svojim kućama uvjereni da su začas bili s Bogom. A ako im je vjera toliko jaka, zašto bi ih se razuvjeravalo.?
- Blagoslovi nas Sveta Marijo, Majko Božja…" govori još neko vrijeme Živojin stojeći ispred kapele u koju su hodočasnici položili cvijeće i razne predmete u znak zahvalnosti. Poneki je ostavio i simboličnih par kuna, da bi se bolje osjećao, a najugroženiji ostave najviše, tako je to uvijek bilo, kaže Živojin, podsiječajući na vječne istine poput one "ako daš, dat će ti se". Ali tu ipak, najviše djeluje ona "ako vjeruješ, ostvarit će ti se…
NEKOLIKO SLIKA IZ VELOG VRHA OD 5. LIPNJA 2008.
Dana 05.lipnja 2008. u večernjim satima na Velom vrhu snimljene su dolje navedene fotografije
Knjiga za hodočasnike u Živojinovoj ordinaciji
Živojin vodi u svojoj ordinaciji knjigu gosti, koji u nju upisuju svoje dojmove, primjedbe, želje, preporuke, žalbe, pohvale itd. Knjiga datira od 8. studenog 1993.godine i postoje upisi na 161 stranici A4. U knjigu upisuju gosti direktan rukopis, a i šalju pisma koja Živojin uredno kronološki ubacuje u knjigu (zalijepi). Ima jako interesantnih izjava. Neke od njih su slijedeće:
Dragi Živojine, Otkad sam čuo za tebe preko tvog prijatelja koji me je uputio kod tebe, ja sam se preporodio. Nestalo je treme, straha, živci su mi bolji, noge stabilne, dobro jedem, bolje spavam, jednostavno ja sam sada drugi čovjek i sada imam jaku volju za životom. Ja ti Živojine želim sve najbolje u tvom radu i životu, imam puno povjerenja u tebe, i ja ti vjerujem, sve si mi rekao što je kod mene i to je istina. Neka te Bog čuva, tebe i tvoju familiju. Zhvalna obitelj Mihić.
Za barbu Živojina, Nismo vjerovali u bioenergiju dok nismo čuli za vas. Prije smo mislili da su to gluposti za malu djecu, međutim kad smo došli kod vas, naša vjerovanja su se promijenila. Ja i moj prijatelj, te moja djevojka imali smo problema s kičmom (spondeloza), išijasom. Mogu reći da se nakon nekoliko tretmana osjećamo bolje i da je nestalo uobičajene nervoze, bolji san , cirkulacija je poboljšana itd.
Živojina sam upoznala slučajno na radnom mjestu. Medicinska sam sestra. Nakon četiri tretmana kod Živojina osjećam se mnogo bolje, lakše, kao da ću poletjeti. Nadam se da će Bog i Živojin pomoći da mojim glavoboljama dođe kraj.
Bolovala sam od više bolesti. Jaka spondeloza, visoki tlak, česte glavobolje, slaba cirkulaija, slabo srce. Sada se osjećam bolje kada sam počela dolaziti ovamo. Osjećam se vitalna i laganija, manje se zamaram.
Za gospodina Marinkovića čula sam preko jedne svoje poznanice. Ona mi je ispričala da je bolovala od iste bolesti od koje bolujem i ja. Ispričala je da joj je gospodin Marinković svojim terapijama uspio izliječiti tu bolest, tj. mastopatiju. Tada sam se odlučila i ja. Išla sam do sada dvanaest puta. Osjećam se puno bolje.
Jedna žena iz Majdanpeka upisala je u knjigu slijedeće: Moja kćerka je bolovala od kroničnog bronhitisa pa je dva puta imala upalu pluća. Od kad smo upoznale Živojina prije dvije godine i uradio pet terapija moja kćerka više nikad nije imala ništa na pluća niti je kašljala toliko da bi joj se nešto pogoršalo. A ranije, svaki kašalj je završavao s bronhitisom ili upalom pluća. Muž je uradio 4 terapije i više nije imao problema s kičmom, a prije toga svake zime bio ukočen i jake bolove imao u nozi.
Muž mi je prestao pušiti istog momenta kada mu je Živojin to predložio, a pušio je 20 godina.
Zbog svega što je Živojin uradio za moju porodicu mnogo sam mu zahvalna.
Jedan upis u knjigu iz Kormwesthaima
Predragi naš gospodin Marinković!
Ti par riječi što tu napišem neka svatko pročita i sazna što znači kad čovjek u tešku bolest padne iz koje više rješenja nema. Moj muž boluje od raka. Još se nalazi u bolnici, ali njegovi bolovi su nakon dva do tri dana popustili i nadam se da će biti još bolje. Te zahvalne riječi nema koje bi rekla gosp. Marinkoviću. Njegova terapija, njegove riječi se nikako platiti ne može. Zato predragi g. Marinković neka Vas i Vašu familiju Božje oko čuva cijeli život. Zahvaljujem vam se. Kormwestheim 12.06.1994.
Dijagnoza. Pušio sam po tri kutije cigareta i kada sam došao kod gospodina Živojina prestao sam odmah pušiti. Pio sam mnogo tableta za smirenje i po malo uz terapiju prestao sam što manje piti. Zato se puno zahvaljujem.
Ima mnogo pisama na njemačkom jeziku, jer Živojin kontaktira i sa mnogima izvan Hrvatske.
U vjerodostojnost prednje opisanog svatko se može uvijeriti kada dođe na iscjeljivanje, napominje na kraju Marinković Živojin.
Izvor podataka: Iz prikupljene evidencije Živojina Marinkovića, Rakaljski put 3, 51000 Rijeka.
Kraj.
ponedjeljak, 25.02.2008.
KUTEREVO
KUTEREVO - PREDSTAVLJENA VRIJEDNA MONOGRAFIJA
Dana 16. veljače 2008.godine u Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo objavilo je vrijednu monografiju "KUTEREVO U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI 1670 – 2008", te ju je predstavilo širem krugu štovatelja tradicije i kulture na tom području. Promocija je upriličena u sklopu redovne Skupštine DVD-a Kuterevo, gdje su zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Milan Jurković, čelni ljudi DVD-a Kuterevo, Otočac, Brinje i Krasno te ostali vatrogasci u službenim odorama doprinijeli svečarskom ugođaju. Autori monografije su predsjednik DVD-a Kuterevo Ivan Rožman i umirovljenik Nikola Marinić rođeni u Kuterevu, a lektorica knjige profesorica iz Otočca Manja Kostelac Gomerčić čija je ogromna zasluga u stvaranju knjige. Isto tako valja spomenuti da je veliki doprinos pri uređivanju knjige dao i Ivan Mahnić iz Otočca. Za doprinos kod prikupljanja podataka i stvaranja knjige zasluženi su mnogi pojedinci kojima se autori ovim putem zahvaljuju.
Knjiga je veličine 24 x 17 cm, sa tvrdim koricama – na prvoj korici prikazana je panorama Kutereva, a na zadnjoj slika sa Kuterevcem koji je izrađivao tamburice kuterevke i nosio u Otočac na sajam. Šivana je koncem i ima 439 stranica sa oko 320 pomno odabranih fotografija. Temeljito je istraženo i napisano razdoblje od 337 godina, koliko je Kuterevo i naseljeno.
Sadržaj građe razvrstan je po slijedećim temama i podtemama:
Tema: OSOBNA ISKAZNICA KUTEREVA, a podteme: Naselje u bivšoj općini, Otočac, Reljef Kutereva, Klima, Prognoza vremena u žitelja Kutereva, Biljni i životinjski svijet, Statistički podaci o stanovništvu Kutereva, Zaseoci ili "zaselki", Kutereva, Nazivi zemljišnih parcela u Kuterevu, Cestovna povezanost Kutereva.
Tema: VODA I KUTEREVO, a podtema: Voda – izvor života, Od korita do vodovoda, Drvene posude – korita, Lokve, Drveni bunari, Današnji tragovi drvenih bunara, Kamene i betonske šternje ili šterne,
Kamenice, Snježnice, Periodično jezero u Kuterevu, Goršćeva jama, Spas iz Gacke.
Tema: POVIJESNI PODATCI O KUTEREVU, a podteme, Najstariji podatci o imenu Kutereva, Naseljavanje Kutereva, Kuterevske obitelji od dolaska u Kuterevo do danas, Privređivanje Kuterevaca kroz prošlost, Povijest crkve Blažene Djevice Marije Karmelske i župnih svećenika, Sudbina zvona iz kuterevske crkve, Kuterevo dalo četiri svećenika, Povijest i razvitak groblja u Kuterevu, Razvoj školstva, Kuterevci – stradalnici u ratovima, Povelja Marka Šepca, Žrtve Prvog svjetskog rata iz Kutereva, Španjolica u Kuterevu 1918. godine, Žrtve Drugog svjetskog rata iz Kutereva, Žrtve Domovinskog rata iz Kutereva, Popis žitelja Kutereva koji su otišli na rad u Ameriku, Iseljeni žitelji Kutereva.
Tema: GOSPODARSKI I DRUŠTVENI ASPEKTI ŽIVLJENJA, a podteme, Kućna radinost, Kolarstvo i sudarstvo, Tamburica kuterevka, Kuterevski tamburaški sastav, Ženski ručni radovi, Zemljoradnja i stočarstvo, Tradicijska i moderna gradnja, Vjerski narodni običaji, Kuterevska narodna nošnja, Svadbeni običaji, Narodno ljekarstvo, Hajduci u Kuterevu, Nekoliko starih portreta, Nadimci u Kuterevu, Riječnik Kutereva.
Tema: KUTEREVSKA KARMENICA, a podteme: Blagdan Karmenice u Kuterevu, Crkva Blažene Djevice Marije Karmelske, Svetište u Krasnu.
Tema: KUTEREVO DANAS, a podteme: Mjesna samouprava, Viječnici u gradskom vijeću Otočca iz Kutereva, Političke stranke u Kuterevu, Predsjednik RH dva puta u Kuterevu, Udruge i obrtnici na "Jeseni u Lici", Obrtnici u Kuterevu, Tradicijska proizvodnja danas, Turistički razvoj, Kulturna udruga Karmenica Kuterevo (KUK), Kuterevska matura, Velebitska udruga Kuterevo, Udruga Kuterevo Zagreb.
Tema: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO KUTEREVO, a podteme: Osobna iskaznica,
Osnivanje i rad DVD-a Kuterevo, Svečana primopredaja autocisterne na Karmenicu, Izgradnja vatrogasnog doma Kuterevo, Proslava 10. obljetnice DVD-a Kuterevo, Značaj i zasluge Vatrogasnog društva za Kuterevo, Nastavak rada DVD-a Kuterevo.
Vjerojatno će nam zainteresirani postaviti pitanje gdje i kako mogu nabaviti knjigu?. Da ne dajemo poseban odgovor, slijede adrese za nabavu.
Naklada je 500 primjeraka. Svi oni koji žele nabaviti knjigu, to mogu učiniti na tri mjesta:
- u Kuterevu 66a, telefon (053) 799 048 ili mobitel (098) 349 199;
- u Zagrebu, Majstora Buvine 3a, telefon (01) 2452 570 i
- Rijeka, Rakaljski put 1, telefon (051) 255 437 ili mobitel (098) 930 78 55.
Preuzeti je mogu na spomenutim adresama ili pouzećem putem pošte.
- od danas 21.01.2010.godine knjige više nema u prodaji, ali se može nabaviti na CD-u ili DVD-u na broj telefona 385 51 255 437.
Izvori podataka: Knjiga "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti 1670 – 2007", suautor knjige marinicm.
KUTEREVO
KUTEREVO - PREDSTAVLJENA VRIJEDNA MONOGRAFIJA
Dana 16. veljače 2008.godine u Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo objavilo je vrijednu monografiju "KUTEREVO U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI 1670 – 2008", te ju je predstavilo širem krugu štovatelja tradicije i kulture na tom području. Promocija je upriličena u sklopu redovne Skupštine DVD-a Kuterevo, gdje su zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Milan Jurković, čelni ljudi DVD-a Kuterevo, Otočac, Brinje i Krasno te ostali vatrogasci u službenim odorama doprinijeli svečarskom ugođaju. Autori monografije su predsjednik DVD-a Kuterevo Ivan Rožman i umirovljenik Nikola Marinić rođeni u Kuterevu, a lektorica knjige profesorica iz Otočca Manja Kostelac Gomerčić čija je ogromna zasluga u stvaranju knjige. Isto tako valja spomenuti da je veliki doprinos pri uređivanju knjige dao i Ivan Mahnić iz Otočca. Za doprinos kod prikupljanja podataka i stvaranja knjige zasluženi su mnogi pojedinci kojima se autori ovim putem zahvaljuju.
Knjiga je veličine 24 x 17 cm, sa tvrdim koricama – na prvoj korici prikazana je panorama Kutereva, a na zadnjoj slika sa Kuterevcem koji je izrađivao tamburice kuterevke i nosio u Otočac na sajam. Šivana je koncem i ima 439 stranica sa oko 320 pomno odabranih fotografija. Temeljito je istraženo i napisano razdoblje od 337 godina, koliko je Kuterevo i naseljeno.
Sadržaj građe razvrstan je po slijedećim temama i podtemama:
Tema: OSOBNA ISKAZNICA KUTEREVA, a podteme: Naselje u bivšoj općini, Otočac, Reljef Kutereva, Klima, Prognoza vremena u žitelja Kutereva, Biljni i životinjski svijet, Statistički podaci o stanovništvu Kutereva, Zaseoci ili "zaselki", Kutereva, Nazivi zemljišnih parcela u Kuterevu, Cestovna povezanost Kutereva.
Tema: VODA I KUTEREVO, a podtema: Voda – izvor života, Od korita do vodovoda, Drvene posude – korita, Lokve, Drveni bunari, Današnji tragovi drvenih bunara, Kamene i betonske šternje ili šterne,
Kamenice, Snježnice, Periodično jezero u Kuterevu, Goršćeva jama, Spas iz Gacke.
Tema: POVIJESNI PODATCI O KUTEREVU, a podteme, Najstariji podatci o imenu Kutereva, Naseljavanje Kutereva, Kuterevske obitelji od dolaska u Kuterevo do danas, Privređivanje Kuterevaca kroz prošlost, Povijest crkve Blažene Djevice Marije Karmelske i župnih svećenika, Sudbina zvona iz kuterevske crkve, Kuterevo dalo četiri svećenika, Povijest i razvitak groblja u Kuterevu, Razvoj školstva, Kuterevci – stradalnici u ratovima, Povelja Marka Šepca, Žrtve Prvog svjetskog rata iz Kutereva, Španjolica u Kuterevu 1918. godine, Žrtve Drugog svjetskog rata iz Kutereva, Žrtve Domovinskog rata iz Kutereva, Popis žitelja Kutereva koji su otišli na rad u Ameriku, Iseljeni žitelji Kutereva.
Tema: GOSPODARSKI I DRUŠTVENI ASPEKTI ŽIVLJENJA, a podteme, Kućna radinost, Kolarstvo i sudarstvo, Tamburica kuterevka, Kuterevski tamburaški sastav, Ženski ručni radovi, Zemljoradnja i stočarstvo, Tradicijska i moderna gradnja, Vjerski narodni običaji, Kuterevska narodna nošnja, Svadbeni običaji, Narodno ljekarstvo, Hajduci u Kuterevu, Nekoliko starih portreta, Nadimci u Kuterevu, Riječnik Kutereva.
Tema: KUTEREVSKA KARMENICA, a podteme: Blagdan Karmenice u Kuterevu, Crkva Blažene Djevice Marije Karmelske, Svetište u Krasnu.
Tema: KUTEREVO DANAS, a podteme: Mjesna samouprava, Viječnici u gradskom vijeću Otočca iz Kutereva, Političke stranke u Kuterevu, Predsjednik RH dva puta u Kuterevu, Udruge i obrtnici na "Jeseni u Lici", Obrtnici u Kuterevu, Tradicijska proizvodnja danas, Turistički razvoj, Kulturna udruga Karmenica Kuterevo (KUK), Kuterevska matura, Velebitska udruga Kuterevo, Udruga Kuterevo Zagreb.
Tema: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO KUTEREVO, a podteme: Osobna iskaznica,
Osnivanje i rad DVD-a Kuterevo, Svečana primopredaja autocisterne na Karmenicu, Izgradnja vatrogasnog doma Kuterevo, Proslava 10. obljetnice DVD-a Kuterevo, Značaj i zasluge Vatrogasnog društva za Kuterevo, Nastavak rada DVD-a Kuterevo.
Vjerojatno će nam zainteresirani postaviti pitanje gdje i kako mogu nabaviti knjigu?. Da ne dajemo poseban odgovor, slijede adrese za nabavu.
Naklada je 500 primjeraka. Svi oni koji žele nabaviti knjigu, to mogu učiniti na tri mjesta:
- u Kuterevu 66a, telefon (053) 799 048 ili mobitel (098) 349 199;
- u Zagrebu, Majstora Buvine 3a, telefon (01) 2452 570 i
- Rijeka, Rakaljski put 1, telefon (051) 255 437 ili mobitel (098) 930 78 55.
Preuzeti je mogu na spomenutim adresama ili pouzećem putem pošte.
- od danas 21.01.2010.godine knjige više nema u prodaji, ali se može nabaviti na CD-u ili DVD-u na broj telefona +385 51 255 437.
Izvori podataka: Knjiga "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti 1670 – 2007", suautor knjige marinicm.
ponedjeljak, 19.11.2007.
Kuterevo
Nekoliko slika iz Kutereva:
Mapa Kutereva iz Atlasa Hrvatske prilagođena potrebama Kutereva gdje su unijeti najstariji kućni brojevi od 1 do 44, a koji su nastali oko 1826.godine.
Panorama dijela Kutereva.
Crkva Blažene Djevice Marije Karmelske u Kuterevu, koja je zaštitnica mjesta. Blagdan se slavi 16. srpnja svake godine. Sagrađena je 1724., a za još toliku dužinu produžena 1838.godine za vrijeme župnikovanja župnika Petra Volarića. Toranj je podignut nakon završetka prvog svjetskog rata, a radove je izvodio samouki višestruki majstor Ivan Bukovac iz Kutereva.
Crkva u Kuterevu gledano sa strane.
Unutarnji dio crkve u Kuterevu s slikom BDM Karmelske sa obnovljenom slikom BDM Karmelske izrađene i postavljene na stari oltar u crkvi 1871.godine za vrijeme župnikovanja župnika Nikole Jeličića.
Župni ured Kuterevo sagrađen 1819.godine za vrijeme župnikovanja župnika Matije Šimca a 1905.godine renoviran za vrijeme župnikovanja župnika Ivana Kolakovića.
Tlocrt Župnog ureda prije obnove 1905.godine.
Tlocrt Župnog ureda nakon obnove 1905.godine.
Vatrogasni dom Kuterevo i trgovina "Goga" Kuterevo izgrađeni proširenjem Zadružnog doma Kuterevo.
Vatrogasni dom i trgovina u Kuterevu.
Zadružni dom Kuterevo početkom gradnje Vatrogasnog doma Kuterevo.
Nova škola lijevo sagrađena 1973., a stara škola desno sagrađena 1870.godine, koja je prepuštena zubu vremena - propada.
Crkva Blažene Djevice Marije Karmelske sagrađena 1724.godine, a produžena 1838.godine s okolinom koja čini jedan od zaseoka Kutereva koji se zove Varoš.
Jedno od zaseoka Kutereva koje se zove Rončević Draga.
Fotografija prikazuje panoramu središnje dijela Kutereva u zimskim danima i saonice s drvima kako su se drva vozila iz šume kućama od davnina. Fotoografiju uredio N.Marinić.
Mažoretkinje iz Grada Otočca na proslavi ''Karmenice" u Kuterevu 1994.godine.
Jedno od zaseoka u Kuterevu koje se zove Podgora.
Jedno od većih zaseoka Kutereva koje se zove Dulibe.
Na kraju valja reći da u Kuterevu ima 15 zaseoka i to: Burići, Dubrava, Dulibe, Grezina, Jurković Brdo, Krč, Podgora, Poljana, Rončević Draga, Šepci, Trsije, Varoš i Ulica.
Dana 3.studenoga 2007.godine posjetio sam najstarijeg Kuterevca u povijesti Kutereva, a to je Nikola Burić, koji je u utorak 30.listopada 2007.godine, krečići se po mokrom i klizavom putu, pao i nije se mogao sam dignuti, pa su ga podigli susjedi i odveli u njegovu kuću. Rekli su mi da je bio prehlađen i iscrpljen. Saznao sam 18.studenoga da se uspješno oporavlja. Dana 24.studenoga 2007.godine slavi 101 godinu starosti.
Nikola je ozdravio, više nije bolestan. Stalno je u pokretu, ali manje nego prije. Bili smo zajedno na sprovodu njegovog sinovca Lovre dana 6.veljače 2008.godine i od tada se nismo vidjeli, ali sam doznao da se dobro drži.
Evo njegovih osobnih podataka:
Nikola Burić (r. u Kuterevu 24., k.25.11.1906. - __.__.____.=__ god.), sin Antona Luke Josipovog, Kuterevo 41/132, Poljana i Ane r. Šepac, kći Gabre Antona Matinog, Kuterevo 6/74, Šepci.
Krsni kumovi: Ilija Šporčić, sin Mate Lovrinog, Kuterevo 7, Varoš i njegova žena Manda r. Bukovac, kći vjerojatno Martina Filipovog, Kuterevo 12, Ulica. Krstio ga je župnk Ivan Kolaković.
Brak u Kuterevu 08.04.1934.godine s Katom Šporčić (r. u Kuterevu19., k. 21.06.1909. – 03.02.1991.=82 god., umrla i pokopana u Kuterevu), kći Adama Ilije Matinog, Kuterevo 7, Varoš i Rože r. Bukovac, kći Nikole Mijata Ivanovog, Kuterevo 21, Varoš.
Krsni kumovi: Petar Bukovac, sin Nikole Mijata Ivanovog, Kuterevo 21/93, Varoš i njegova žena Ana r. Bukovac, kći Petra Ivana Grginog, Kuterevo 2, Dulibe. Krstio ju je župnik Ivan Kolaković.
Živi u Kuterevu 41/132/1, Poljana, 53225 Kuterevo, Otočac.
Djeca: 1. Marija, r. 05.03.1935., 2. Mandica, r. 05.04.1937., 3. Petar–Pavao, r. 02.06.1939., 4. Anka, r. 12.04.1942., 5. Marko, r. 20.04. (ili 10.02.) 1945. i 6. Bara, r. 26.12.1947.godine.
Dakle, Nikola je već sada jedini zabilježen žitelj Kutereva koji je doživio najviše godina života od 1670.godine pa do današnjih dana koliko je kuterevo naseljeno. Ovim putem čestitam 101.godinu života našem slavljeniku Nikoli Buriću sa željom da nam još dugo poživi!
subota, 08.09.2007.
TAMBURICA KUTEREVKA
Tamburica kuterevka
Priča o tamburici
Tamburica–dangubica ili kuterevka je autohtoni instrument kuterevskog identiteta, usko povezan s povješću i sadašnjošću kuterevskog čovjeka. Kuterevska tamburica je bila i ostaje neizostavni dio folklornog života koji ima iznimno značenje narodu ovog kraja, ona je izvor stanja duše u kojem su sačuvani i duboko ukorijenjeni ljubav i uspomene koje se nikada neće moći istisnuti iz sjećanja.
Taj orginalni predmet izrađuje se od tvrdoga sirovog drveta koje je majstor sam pomno izabrao, pazeći pri tome da je drvo raslo na škrtom terenu (kamenu), podalje od visokih stabla, kako bi samo drvo odgovaralo unutrašnjoj teksturi godova, te da je čisto i bez izraslina.
Tamburica se izrađuje od više vrsta drveta, ali najbolje je drvo bijelog javora koje daje čisti i najbolji zvuk. Nakon odabira drvo stabla se priprema i grubo obrađuje u dva dijela: kutlaču i vrat koji su uvijek iz jednog komada.
Kutlača tamburice izdube se posebnim šupljim dlijetom u obliku kruške te se isturpija turpijom (rašpom), a vrat kutlače se isteše, podilja s podiljačem te kasnije obradi ručnom blanjom da bi dva mjeseca stajala kako bi se dobro prosušila.
Pri izradi tamburice koriste se šabloni ili se izrađuje prema vlastitom nadahnuću. Na grubo obrađenu tamburicu stavlja se dno od jelove daščice i čeka se tri dana. Potom slijedi završna obrada, dodaju se glasnice koje su obično od trešnjine daščice, zatim se postavljaju cifre, notiranje te završno lakiranje, onda dolazi konjić, na kličak razvlače se 4-5 žica i tako je tamburica spremna za sviranje.
Tamburica se izrađuje u raznim veličinama, mala, srednja, velika i svaka ima drugi zvuk. Za sviranje je potrebna trzalica koja se izrađuje od kravljeg roga.
Najpoznatiji majstor u izradi tamburica je bio Pave Šporčić Tomin (1902-1984), koji je tu vještinu sam svladao u dvadesetogodišnjoj životnoj dobi baveći se tim majstorskim zanatom do kraja života. Taj poznati kuterevski izrađivač tamburica odlazio je svake srijede na sajam u grad Otočac te je bio nazočan svakog petka sa svojim proizvodima na sajmu u Gospiću i tako prodavao svoje proizvode. Prodaja je išla dobro, a Pave je na taj način jednim dijelom osiguravao životnu egzistenciju svojoj osmeročlanoj obitelji. Vještina tog zanata prenesena je na Pavinog sina Danu Šporčića, koji ju je izučio još kao mali dječak, tako da je prvu tamburicu izradio čuvajući blago na pašnjaku. Nakon toga se posvetio samostalnoj izradbi tamburica koje istim načinom izrađuje i danas.
U Kuterevu su postojali i danas postoje jednako vrijedni samouki majstori u izradbi tamburica. Josip Rončević Martinov (1887-1957) povremeno je izrađivao, između ostalog, tamburice. Božo Biondić Matin (r.1958.) poseban je majstor za mnoge drvene proizvode, a posebno za izradu tamburice. Većinu svojih proizvoda izlaže na svim organiziranim manifestacijama, a naročito na priredbi ''Jesen u Lici'' u Gospiću.
Tamburice se danas izrađuju po narudžbi ili za prodaju po raznim sajmovima te povremeno na crkvenim proštenjima. U zadnje vrijeme posebno se traže kao suveniri diljem Hrvatske, a i šire.
Tamburica – dangubica ili kuterevka poznata je ne samo u tom kraju nego i širom zemlje, pa i u onim krajevima gdje žive iseljeni žitelji ili potomci iz Kutereva.
Kada se mladi nauče svirati, sviraju samostalno ili u grupi u seoskim svatovima, seoskim zborovima uz pjesmu i ples, uglavnom sviraju bez nota, po sluhu i samouko, ali nepogrešivo.
U životu tamburice i ljudi dogodile su se određene promjene, tako da je zanimanje za tamburicu polako opadalo. Interes za sviranje postajao je sve manji, pa je tamburica postala samo komercijalni proizvod.
Iz tog razloga u suradnji Ministarstva kulture i Saveza folklorne udruge ''Korduna'' iz Slunja dvije su kuterevske udruge, VUK (Velebitska udruga Kuterevo) i KUK (Kulturna udruga Karmenica), organizirale u ljeto 2005. tečaj izvornog sviranja tamburice – dangubice kuterevke na kojem je bilo nazočno 20 polaznika iz Kutereva, Otočca i drugih krajeva Hrvatske. Polaznici tečaja su primili zahvalnice i diplome za vrijeme ''Gorskog piknika sv.Roka'' na Kopija iznad Kutereva.
Tamburica dangubica ili ''kuterevka'' dospjela je u Etnografski muzej u Zagrebu i na izložbu koja se održala u Zagrebu 20.04.– 18.05.2006. Evo o tome zapisa:
''TAMBURICA – SIMBOL HRVATSKOG IDENTITETA''
Četvrtak, 20.04.2006. – četvrtak, 18.05.2006.
Etnografski muzej, Mažuranićev trg 14
Tamburica, kuterevska dangubica, iz sela Kutereva (Lika) ispričat će priču o svojoj povijesti i u kakvom je društvenom i kulturnom okruženju živjela prije uvrštenja u muzejski zbirni fond (kada je izrađena, od kakvog je materijala izrađena, kako je izgrađena, tko ju je izradio, kakva joj je namjena, kako je bila korištena, tko je bio njezin vlasnik). Potom će nam pričati o svom životu kao muzejskom predmetu, ali i o svojoj nacionalnoj vrijednosti, kao izrazu regionalnih i lokalnih identiteta, znanstvenim interpretacijama i polemikama u javnosti te o načinima njezine suvremene uporabe kao suvenira, te kao dijela organiziranih oblika zabave suvremenog društva (etno-glazba).
Pored toga što tamburica, kuterevska dangubica, stavljena u različite kontekste pokazuje mnoga značenja u svom fizičkom, materijalnom obliku, ona kao instrument sadrži i brojna nematerijalna značenja poput zvuka i tradicijske glazbe koja se na njoj izvodi te njezine izradbe. Glazba je dio usmene tradicije koja se izvodi slušanjem i pamćenjem, ona je usklađena s mentalitetom i stilom života ljudi koji je stvaraju, izvode, uče i usvajaju te dalje prenose usmenom predajom.
Na terenskom istraživanju u selu Kuterevu 2004. snimljen je etnografski film pod nazivom 'Kuterevska dangubica' kojim je prikazan odnos čovjeka prema predmetu, čovjeka kao njegova stvaratelja i korisnika. Izložbeni prikaz upotpunjen je ambijentalnom glazbom, posebno odabranom i prilagođenom za ovu izložbu.
autorica: mr.sc.Zvjezdana Antoš, viša kustosica
dizajn: Nikolina Jelavić-Mitrović, dipl. dizajnerica
etnografski film ''Kuterevska dangubica''
scenarij: mr. sc. Zvjezdana Antoš
režija, kamera, montaža: Irena Ščurić
glazba: Boris Harfman' .
Tamburice. Dane Šporčić Pavin, Lipovlje 35/118/85, Dulibe, proizvodnju tambura izučio je od svoga oca Pave. Na slici je prikazan kako uštimava zvuk tamburice u svojoj radionici gdje se vidi mnogo tamburica koje čekaju sajmene dane kada će ih odnijeti na prodaju u Otočac ili Gospić.
subota, 01.09.2007.
KUTEREVO U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI
Kuterevo
Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti.
U pripremi je knjiga o velebitskom selu Kuterevu koja bi trebala razjasniti sve ono što se do sada saznalo o prošlosti i sadašnjosti toga mjesta. Nastavlja se.
1. Osobna iskaznica Kutereva
Kuterevo: selo
Poštanski broj: 53 225
Pozivni broj: 053
Poštanski ured: Otočac
Matični ured: Otočac, K. Zvonimira 8, tel.799 662
Grad: Otočac, K.Zvonimira 8
Županija: Ličko-senjska, Gospić
Država: Republika Hrvatska
Župni ured – vlč. Nikola Komušanac Kuterevo 102, tel. 851 007
Mjesni odbor Kuterevo
Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo
Kulturna udruga Karmenica Kuterevo
Velebitska Udruga – Utočište za mlade medvjede Kuterevo 103, tel. 799 222
OŠ 'Zrinskih i Fr.' Otočac - područna škola Kuterevo 94a, tel. 799 170
Trgovački obrt 'Goga' Kuterevo 27 a, tel. 799 078
Obrt 'Ive' Kuterevo 115
'Butina', ugostiteljstvo i trgovina vl.B.D. Kuterevo 21 A, tel. 799 155
Geografska širina: 44°52'15"
Geografska dužina: 15°06'58"
Nadmorska visina: 559 m kod crkve
Broj stanovnika: 634 (prema popisu iz 2001.)
Površina: 26 km 2
Gustoća naseljenosti: 24,38 st./km2
Najviša planina: Senjsko Bilo
Najviši vrh u Senjskom Bilu: Bijeli Kuk 1327 m
Najviši vrh u Kuterevskoj Kosi: Kopanj 867 m
Najviši vrh u Velikoj Kosi, međa s D.Kosinjem Kalčić 969 m
U V O D
***
Knjiga ''Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti'' nastala je u vrijeme kada su se mnogi Kuterevci probudili iz dugog sna i htjeli, s jedne strane, rasvijetliti prošlost i povijest Kutereva, a s druge, sagledati sadašnje stanje mjesta i njegovih žitelja. To nastojanje nije se odvijalo preko noći, nego je trajalo godinama da bi svoj vrhunac doživjelo danas.
Poseban uzlet uslijedio je nakon stvaranja nove države, ali i nakon uspostave Mjesnog odbora Kuterevo 1993. godine, utemeljenja DVD-a Kuterevo i osnutaka Kulturne udruge ''Karmenica' Kuterevo, Velebitske udruge Kuterevo i društveno-političkih organizacija.
Sazrijelo je razmišljanje da bi glavni nositelj stvaranja, uređivanja i financiranja ove knjige bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo 'Kuterevo' potpomognuto svim drugim udrugama, obrtnicima i pojedincima.
O Kuterevu u prošlosti prezentirano je u knjizi onoliko podataka koliko se moglo sakupiti jer se, na žalost, u prošlosti nije mnogo pisalo o ovom mjestu i odgovori na mnoga pitanja i dalje su nepoznati. Ono što se navodilo o Kuterevu i žiteljima bilo je uglavnom usputno spomenuto uz druge teme, posebno u ranijim razdobljima, i to još na stranim jezicima, njemačkom koji je bio službeni jezik Vojne krajine, i latinskom, službenom jeziku Crkve. Dosta je podataka ipak pronađeno i prevedeno, no pretpostavlja se da ih zasigurno ima još neotkrivenih u raznoj literaturi. Primjerice, kuterevski su graničari sudjelovali u ratovima po evropskim zemljama, dakako i ginuli, no financijski je izuzetno zahtjevno doći do podataka koje treba iz Državnog arhiva izvaditi i prevesti. Osim podataka iz literature, u knjigu su ugrađene i mnoge spoznaje do kojih su autori dolazili istraživačkim radom na terenu.
Ovo je prva knjiga u kojoj su mnoge činjenice o Kuterevu i Kuterevcima sakupljene i predstavljene na jednom mjestu. 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' sadrži sljedeće teme: Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas. Vjerujemo da će takvih pokušaja biti u narednim razdobljima sve više, jer su mladi talentirani stanovnici Kutereva, ili oni podrijetlom iz Kutereva koji žive u mnogim državama svijeta, u sve većoj mogućnosti da dođu do određenih podataka.
'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' nije namijenjeno samo mještanima Kutereva i članovima DVD-a Kuterevo, već upravo i potomcima iseljenih predaka iz Kutereva kako u Hrvatskoj tako i izvan Hrvatske, kao i svima onima koji žele o Kuterevu i Kuterevcima saznati nešto više.
Vrlo je vjerojatno da se prilikom slaganja i tiskanja teksta potkrala i koja pogrješka, pa molimo dobronamjerne čitatelje i kritičare da svojim znanjem, primjedbama i sugestijama doprinesu njihovu otklanjanju obraćanjem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kuterevo ili Mjesnom odboru Kuterevo, kako bi nam pomogli da kod nekog sljedećeg izdanja budemo kvalitetniji.
Nikola Marinić
***
Ideja za pisanje monografije 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' rodila se nakon uspješno ostvarenog projekta – utemeljenja i izgradnje Vatrogasnog doma u Kuterevu kao stjecišta svega društvenog dobra u mjestu u kojem živimo. Nastala je u želji da generacijama mladosti u vremenu koje dolazi ostavimo nekakvu pisanu riječ kako ne bi nadolazeći dani učinili svoje i prepustili sve zaboravu. Oslikava život u živopisnom kraju u kojem sam proveo djetinjstvo i veliki dio radnog života promatrajući trnoviti put i vrijeme patnje ovoga naroda. Škrtost pisane riječi prema ovome mjestu jednostavno se ne može dozvoliti. Prirodno je da svaki čovjek osjeća ljubav prema svome rodnom mjestu i da se kod svakog pojavljuje radoznalost o povijesnom razvoju i kulturi, običajima, gospodarskim i drugim životnim prilikama. Ta ljubav i radoznalost potaknuli su me da se uključim u izradu monografije o Kuterevu.
Ona nije individualno autorsko djelo, već rad većeg broja sudionika koji su uložili mnogo truda u postizanje zajedničkog cilja u izdavanju te prve Monografije koja otima od zaborava. Za njeno pisanje bila su potrebna opsežna istraživanja, poglavito o prvim doseljenicima, organiziranju načina života, razvoju crkve i groblja te razvoju školstva. Cilj monografije je upoznati s pravom istinom o svim pojedinostima, i to kroz poglavlja Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas i DVD Kuterevo. Oskudnost raspoloživih podataka onemogućuje ipak detaljnu obradu svih područja koja su nam ostavljena u nasljeđe.
Ostavimo s tim naslovom budućim generacijama da s povijesne distance na još cjelovitiji način otkrivaju prošlost i sadašnjost najljepšeg mjesta u kojem živimo na području grada Otočca i nama najdraže Ličko-senjske županije.
Ivan Rožman
petak, 17.08.2007.
1. Osobna iskaznica Kutereva
Kuterevo: selo
Poštanski broj: 53 225
Pozivni broj: 053
Poštanski ured: Otočac
Matični ured: Otočac, K. Zvonimira 8, tel.799 662
Grad: Otočac, K.Zvonimira 8
Županija: Ličko-senjska, Gospić
Država: Republika Hrvatska
Župni ured – vlč. Nikola Komušanac Kuterevo 102, tel. 851 007
Mjesni odbor Kuterevo
Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo
Kulturna udruga Karmenica Kuterevo
Velebitska Udruga – Utočište za mlade medvjede Kuterevo 103, tel. 799 222
OŠ 'Zrinskih i Fr.' Otočac - područna škola Kuterevo 94a, tel. 799 170
Trgovački obrt 'Goga' Kuterevo 27 a, tel. 799 078
Obrt 'Ive' Kuterevo 115
'Butina', ugostiteljstvo i trgovina vl.B.D. Kuterevo 21 A, tel. 799 155
Geografska širina: 44°52'15"
Geografska dužina: 15°06'58"
Nadmorska visina: 559 m kod crkve
Broj stanovnika: 634 (prema popisu iz 2001.)
Površina: 26 km 2
Gustoća naseljenosti: 24,38 st./km2
Najviša planina: Senjsko Bilo
Najviši vrh u Senjskom Bilu: Bijeli Kuk 1327 m
Najviši vrh u Kuterevskoj Kosi: Kopanj 867 m
Najviši vrh u Velikoj Kosi, međa s D.Kosinjem Kalčić 969 m
U V O D
U V O D
***
Knjiga ''Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti'' nastala je u vrijeme kada su se mnogi Kuterevci probudili iz dugog sna i htjeli, s jedne strane, rasvijetliti prošlost i povijest Kutereva, a s druge, sagledati sadašnje stanje mjesta i njegovih žitelja. To nastojanje nije se odvijalo preko noći, nego je trajalo godinama da bi svoj vrhunac doživjelo danas.
Poseban uzlet uslijedio je nakon stvaranja nove države, ali i nakon uspostave Mjesnog odbora Kuterevo 1993. godine, utemeljenja DVD-a Kuterevo i osnutaka Kulturne udruge ''Karmenica' Kuterevo, Velebitske udruge Kuterevo i društveno-političkih organizacija.
Sazrijelo je razmišljanje da bi glavni nositelj stvaranja, uređivanja i financiranja ove knjige bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo 'Kuterevo' potpomognuto svim drugim udrugama, obrtnicima i pojedincima.
O Kuterevu u prošlosti prezentirano je u knjizi onoliko podataka koliko se moglo sakupiti jer se, na žalost, u prošlosti nije mnogo pisalo o ovom mjestu i odgovori na mnoga pitanja i dalje su nepoznati. Ono što se navodilo o Kuterevu i žiteljima bilo je uglavnom usputno spomenuto uz druge teme, posebno u ranijim razdobljima, i to još na stranim jezicima, njemačkom koji je bio službeni jezik Vojne krajine, i latinskom, službenom jeziku Crkve. Dosta je podataka ipak pronađeno i prevedeno, no pretpostavlja se da ih zasigurno ima još neotkrivenih u raznoj literaturi. Primjerice, kuterevski su graničari sudjelovali u ratovima po evropskim zemljama, dakako i ginuli, no financijski je izuzetno zahtjevno doći do podataka koje treba iz Državnog arhiva izvaditi i prevesti. Osim podataka iz literature, u knjigu su ugrađene i mnoge spoznaje do kojih su autori dolazili istraživačkim radom na terenu.
Ovo je prva knjiga u kojoj su mnoge činjenice o Kuterevu i Kuterevcima sakupljene i predstavljene na jednom mjestu. 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' sadrži sljedeće teme: Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas. Vjerujemo da će takvih pokušaja biti u narednim razdobljima sve više, jer su mladi talentirani stanovnici Kutereva, ili oni podrijetlom iz Kutereva koji žive u mnogim državama svijeta, u sve većoj mogućnosti da dođu do određenih podataka.
'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' nije namijenjeno samo mještanima Kutereva i članovima DVD-a Kuterevo, već upravo i potomcima iseljenih predaka iz Kutereva kako u Hrvatskoj tako i izvan Hrvatske, kao i svima onima koji žele o Kuterevu i Kuterevcima saznati nešto više.
Vrlo je vjerojatno da se prilikom slaganja i tiskanja teksta potkrala i koja pogrješka, pa molimo dobronamjerne čitatelje i kritičare da svojim znanjem, primjedbama i sugestijama doprinesu njihovu otklanjanju obraćanjem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kuterevo ili Mjesnom odboru Kuterevo, kako bi nam pomogli da kod nekog sljedećeg izdanja budemo kvalitetniji.
Nikola Marinić
***
Ideja za pisanje monografije 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' rodila se nakon uspješno ostvarenog projekta – utemeljenja i izgradnje Vatrogasnog doma u Kuterevu kao stjecišta svega društvenog dobra u mjestu u kojem živimo. Nastala je u želji da generacijama mladosti u vremenu koje dolazi ostavimo nekakvu pisanu riječ kako ne bi nadolazeći dani učinili svoje i prepustili sve zaboravu. Oslikava život u živopisnom kraju u kojem sam proveo djetinjstvo i veliki dio radnog života promatrajući trnoviti put i vrijeme patnje ovoga naroda. Škrtost pisane riječi prema ovome mjestu jednostavno se ne može dozvoliti. Prirodno je da svaki čovjek osjeća ljubav prema svome rodnom mjestu i da se kod svakog pojavljuje radoznalost o povijesnom razvoju i kulturi, običajima, gospodarskim i drugim životnim prilikama. Ta ljubav i radoznalost potaknuli su me da se uključim u izradu monografije o Kuterevu.
Ona nije individualno autorsko djelo, već rad većeg broja sudionika koji su uložili mnogo truda u postizanje zajedničkog cilja u izdavanju te prve Monografije koja otima od zaborava. Za njeno pisanje bila su potrebna opsežna istraživanja, poglavito o prvim doseljenicima, organiziranju načina života, razvoju crkve i groblja te razvoju školstva. Cilj monografije je upoznati s pravom istinom o svim pojedinostima, i to kroz poglavlja Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas i DVD Kuterevo. Oskudnost raspoloživih podataka onemogućuje ipak detaljnu obradu svih područja koja su nam ostavljena u nasljeđe.
Ostavimo s tim naslovom budućim generacijama da s povijesne distance na još cjelovitiji način otkrivaju prošlost i sadašnjost najljepšeg mjesta u kojem živimo na području grada Otočca i nama najdraže Ličko-senjske županije.
Ivan Rožman
| < | kolovoz, 2012 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Opis bloga
Povijest Kutereva.
Linkovi
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Forum.hr
Monitor.hr